Najbolja alternativa za Pelješki most bio bi tunel koji bi koštao šest puta manje od izgradnje jednog rizičnog mosta, izjavio je danas u Sarajevu Ševal Kovačević, sudski vještak saobraćajne struke.
Kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Pristup otvorenom moru je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine”, Kovačević je istakao da će Pelješki most biti potrebno održavati, u zimskom periodu zatvarati i da bi najbolja alternativa mogao biti tunel.
Objasnio je da je kod današnjih modernih mostova, koji prelaze preko moreuza, plovnih rijeka i slično, glavni raspon 500 metara, a visina najmanje 60 metara.
“Alternativa je da se na ovom mjestu 2.400 metara širine napravi tunel. Takav tunel sa svom opremom po izračunu splitskog profesora Jure Radnića, najpoznatijeg mostovdžije, ne bi koštala više od 100 miliona. To je za šest puta manji trošak nego što je most na kritičnom mjestu. Most na kritičnom mjestu je vrlo opasan“, rekao je Kovačević.
Sudski vještak saobraćajne struke kazao je da Hrvatska u posljednjih 15 do 20 godina od jednog krupnog političkog pitanja, gradnju mosta pretvara u transportno-tehničko pitanje.
“Sve ostalo minimizira, pa i potrebe razgraničenja. Rekao bih da vanjska politike Hrvatske možda seže još iz 60-ih godina prošlog vijeka kada je u pitanju potreba blokade Neuma. Treba se podsjetiti da je Neum prvo bio namijenjen za jedan naftni terminal. Tada je od strane politike Republike Hrvatske, pa i Slovenije izdejstvovana studija UN-a o štetnom ekološkom utjecaju u tom smislu da luka ne bi mogla biti tamo“, podsjetio je Kovačević.
Dodao je da sa ekološkog stanovišta nije bilo nikakve potrebe da naftni terminal premjesti u Bakarac u Hrvatskoj te je podsjetio da se slično desilo i sa gradnjom aerodroma u Trebinju, koja se premjestila u Čilipe, takođe u Hrvatskoj.
Govoreći o sporu između Hrvatske i BiH kada je u pitanju gradnja Pelješkog mosta, Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, podsjetio je je da je međunarodni ugovor između dviju zemalja o državnoj granici iz 1999. godine još uvijek na pravnoj snazi i da u međunarodnom pravu jednom utvrđena granica ostaje važeća dok se ne donese novi međunarodni ugovor.
“Sa pozicije BiH ne bi trebalo da išta bude sporno u pogledu sporazuma iz 1999. godine, koji se još uvijek privremeno primjenjuje, ozbirom da nije parlamentarno ratificiran ni od hrvatskog Sabora, a niti od Parlamentarne skupštine BiH“, rekao je Omerović.
Prema njegovom mišljenju, druga poteškoća između dviju zemalja u pogledu granice je pravni režim morskog prostora iznad kojeg bi hrvatska mogla graditi trajnu građevinu, a to je Pelješki most.
Kako je kazao, za mirno rješenje diplomatskog spora neophodna su pravna i diplomatska sredstva koja stoje na raspolaganju ravnopravno svim državama svijeta.
Istakao je da je interes hrvatske da teritorijlno što bolje poveže svoje državno područje što, kako je kazao, može biti interes i Evropske unije u smislu da njena punopravna državna članica što bolje nadzire svoj državni prostor.
“To nikako ne treba štetiti interesima susjedne BiH. Ne treba se time štetiti interesima BiH, odnosno hrvatska ne treba raditi ništa na štetu odnosno povređujući opće međunarodno pravno, a posebno pravo mora“, istakao je Omerović.
