Osman Topčagić, bivši šef misije BiH pri EU bio je gost jutarnjeg programa N1 televizije.

Vijeće Evrope danas će raspravljati o novoj rezoluciji. Prema nekim informacijama, posebna pažnja biće posvećena problemima u BiH – slučaju “Sejdić-Finci”, “Ljubić” i Mostar. Kakvu snagu ovakve rezolucije imaju?

“Vijeće Evrope je važna institucija i interesantno je u kontekstu evropskih integracija i nastojanja da se približimo EU. Vijeće Evrope prati politički kriterij za članstvo, vladavinu prava,  prava manjina itd. Rezolucije imaju značaj u kontekstu Vijeća Evrope i naših aktivnosti za približavanje Evropskoj uniji“, kazao je Topčagić.

Bh. parlamentarci ranije su upozoravali sa postoji mogućnost da u januaru Vijeće Evrope sankcioniše BiH zbog neprovođenja presude suda u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. Presuda je donesena prije 9 godina, do sada nije bilo sankcija. S tim u vezi u javnosti se mnogo govori i o izmjenama izbornog zakona. Hoće li EU reagovati na dinamiku rješavanja ovog problema ili će se čekati da BiH i domaće snage riješe ovo pitanje pa tek onda da Vijeće Evrope ocjenjuje šta je urađeno?

“Ne treba nama Vijeće Evrope govoriti, to znamo i sami. Presuda i mišljenje Evorpskog suda je doneseno prije puno godina. Svi politički faktori u BiH su obećali da će to ispuniti. To je postao uslov, ali način primjene nije usaglašen. Pojavila su se i druga pitanja za primjenu presude Sejdić-Finci. To je situacija koju vidimo i u drugim sličnim slučajevima, da se nešto što EU traži kao uslov povezuje što pojedini politički akteri imaju kao svoj partikularni interes. Često se ispunjenje onoga što traži EU, gdje postoji saglasnost, uslovljava ispunjenjem nečega što je interes jednog političkog aktera“, smatra Topčagić.

On je kazao da je BiH iz jedne bezizlazne situacije predala aplikaciju za članstvo u EU, završila odgovore na Upitnik EK.

“Znači pokrenuto je nešto i znači da možemo“, mišljenja je gost Novog dana.

Topčagić smatra da je potreban novi sastanak Predsjedništva BiH sa liderima političkih stranaka u BIH.

“Treba se dogovoriti oko određenih stvari koje su zajednički interes za sve“, izjavio je Topčagić.

Gost Novog dana ističe da se može napraviti puno na putu ka EU kada ima dovoljno političke volje.

“BiH je nedavno predsjedavala Vijećem Evrope, bili smo u Vijeću sigurnosti UN-a… BiH određene međunarodne obaveze korektno ispuni. Problemi su unutar nas i na našu štetu. Na ovakav način rada i nefunkcinalnosti BiH ne čini štetu nikome osim samoj sebi. To je apsurdna situacija.”

Strategija proširenja EU biće predstavljena početkom februara. Prema navodima onih koji su imali uvid u dokument, 2025. je krajnja godina za proširenje EU. Prema vremenskom okviru Evropske komisije, 2019. godina će biti ključna za zemlje Zapadnog Balkana. Tada se očekuje potpisivanje dokumenta o “sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa” između Srbije i Kosova, Albanija i Makedonija trebalo bi da otvore pristupne pregovore, a BiH da dobije status kandidata za članstvo u EU. U slučaju BiH, je li to realno?

“U priči o novom proširenju BiH nažalost nema. Do ljeta će poslati dodatna pitanja, dobit ćemo novi rok, odgovarati i usaglašavati odgovore. Realno je da u aprilu 2019. godine, kada se izvještaju objavljuju, umjesto uobičajenog dobijemo mišljenje Evropske komisije o spremnosti BiH. To mišljenje može biti pozitivno bezuslovno. Ali vjerovatnije je, što je bila praksa i za druge države, da bude uslovno. Ako 2020. dobijemo status kandidata, onda se postavljaju novi uslovi za pregovore, za otvaranje poglavlja… Ali to se sve može promijeniti. Mi određujemo brzinu našom spremnošću. Ova godina je veliki test“, kazao je Topčagić gostujući u jutarnjem programu N1 televizije.