Umjesto rješenja - samo prepreke u slučaju izmjena Izbornog zakona. Ustavni sud BiH ranije je osporio odredbe izbora delegata u Dom naroda Federacije. Borjana Krišto je uputila novu apelaciju kojom traži da se ospori i stavka Ustava Federacije koja se tiče Doma naroda. Dva rješenja zakona u državnom parlamentu, za sada bez podrške.
Bez podrške i izmjene Zakona o izbornim jedinicima koje je predložila ljevica u Federaciji. Politički dogovor sve je dalje. Da li će ključnu ulogu u implementaciji izbora odigrati OHR ili Centralna izborna komisija?
Kome treba apaurin? Ko će popiti otrov? Ko je državni izdajnik? Ovo su pitanja koja dominiraju u raspravi o Izbornom zakonu na relaciji SDA – DF. Danas slični tonovi. Optužbe između SDA i SDP-a. Propao je prijedlog federalne ljevice da riješi pitanje izbora u Dom naroda. SDA nije došao na sjednicu. SDP se povlači iz pregovora o izmjenama Izbornog zakona.
“Ponašanje SDA i HDZ-a ustvari pokazuje da oni ne žele dođe do rješenja ono što predlažu jedni drugima jasno je da ne može doći do rješenja u Državnom parlamentu i da žele da ostane status quo da dođemo do izbora kada dolazimo u situaciju da CIK neustavno primjeni odredbe”, kaže Nermin Nikšić, lider SDP-a.
I to dijela člana Izbornog zakona koji se odnosi na izbor delegata, a nije osporen kroz Apelaciju Bože Ljubića. No u članu se poziva na posljednji popis. Što znači da je sada riječ o popisu iz 2013. godine. CIK neće moći implementirati rezultate kaže bivši član ove institucije, Vehid Šehić. Iz više razloga, među kojima i sljedeći:
“U članu 10 jasno stoji da će CIK nakon izvršenog posljednjeg popisa utvrđivati novi broj delegata iz svakog kantona, odredbe su jasne, nema člana na osnovu kojeg ona može implementirati rezultat kada je u pitanju Dom naroda jer sada u Ustavu Federacije imamo da se poziva na popis iz 1991. trebalo bi razjasniti i te stvari jer Izborni zakon govori o posljednjem popisu a Ustav o popisu iz 1991.”, navodi Šehić.
Postoji li onda mogućnost da se zbog razlika između odredbi Zakona i Ustava – ospore čak i implementirani izborni rezultati? O ovome u SDA ne govore – dok prozivaju SDP da su napuštanjem pregovaračkog stola pokazali da im je konačni cilj bio – stvaranje haosa. No i u slučaju nepostizanja rješenja – za SDA postoji rješenje:
“OHR je prema Aneksu 2 nadležan za otklanjanje smetnji u civilnoj implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma u ovom slučaju se zaista o tome radi i OHR je pozvan. Znači neka mogućnost i neki instrumenti ako ne bude nikakvog rješenja”, kaže Halid Genjac iz SDA.
Dok SDA vodi verbalni rat s ljevicom – HDZ na terenu djeluje drugačije. Apelacijama. Pred Ustavnim sudom je nova. Borjane Krišto. Osporava član Ustava Federacije koji se također odnosi na federalni Dom naroda.
“Mi smo potpuno uvjereni da je već ovom Apelacijom koja je prihvaćena od strane Ustavnog suda koja govori o konstitutivnosti koju je podnio doktor Ljubić to pitanje riješeno praktično naravno ne de jure jer se US nije bavio isključivo tim pitanjem ali de fackto jeste ta je odredba praktično irelevantna”, navodi Bariša Čolak iz HDZ BiH.
Nije jasno kako će se priča o Izbornom zakonu završiti – ali jasno je da su u rješenjima i jednih i drugih i trećih – izostali Ostali.
“Sumnjan da će uraditi za još 5 mandata zato što u tom sastavu njih šest eventualno sedam zapravo vi nemate stručnjaka ustavnog i međunarodnog prava i umjesto da angažuju stručnjake i da oni odrade taj posao i ponude Parlamentu na razmatranje i usvajanje oni se zanose time da oni nešto hoće, neće”, kaže Dervo Sejdić.
A predstavnici međunarodne zajednice sve češće reaguju. Saopštenjima. Posjetama liderima. Pozivaju na ozbiljnost i dogovor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
