U decenijI i po Recep Tayyip Erdogan u regionu je boravio čak 17 puta.

Članovi Predsjedništva su u posljednje tri godine u Ankaru putovali priličan broj puta.

Posljednji susret i interese Turske ali i Rusije na Balkanu, profesor Šaćir Filandra ne vidi kao kompatibilne s našim interesima.

“Izlaz iz ove situacije je u razvijanju lokalnih, uvjetno rečeno regionalnih, bilateralnih i trilateralnih odnosa. Prije sve na relaciji Zagreba, Beograda i Sarajeva i zapravo u tom trouglu rješava se naša budućnost i naša pitanja. Niko nama ne može biti bliži, kad govorimo o Bosni i Hercegovini od naših najbližih susjeda, Srbije i Hrvatske“, smatra Filandra.

Za Vedrana Džihića velika briga je to što balkanski narodi ne prihvataju demokratske standarde Evrope.

“Jasna je poruka da demokratija, demokratske vrijednosti i sloboda medija i neke druge vrijednosti demokratskih društava u ovom momentu za Izetbegovića, Vučića, svakako za Erdogana nisu prioritet. To je ona poruka koja zabrinjava. Ova 2018 godine imamo godinu nade za proširenje Zapadnog Balkana na Brisel“, smatra Vedran Džihić sa Austrijskog instituta za međunarodne odnose.

Profesor beogradskog FPN-a Dragan Đukanović smatra da postoji potreba za dijalogom Srba i Bošnjaka, ali da to nije u fokusu turske politike.

“Turska pokušava da osnaži vlastitu ulogu na Balkanu. Možda, paralelno sa procesom vlastitog odustajanja od evropskog puta. Nju više ne interesuje Evropa onako kako je interesovala donedavno, ali je Balkan još uvijek prilično interesuje“, smatra Dragan Đukanović.

Bivši ambasador BiH u Turskoj pak izlazi s mišljenjem da je Erdgoan političar pragmatičar.

“Dijalog je važan, svaki razgovor je važan i može nešto iz njega izaći. Ali, ako bi se ovo što sam rekao, ako bi dogovor bio oko finansiranja autoputa, a ne ideje kuda treba da ide. Jer vidite, već nekoliko dana se trubi o tom autoputu i to je taman dovoljno za političke lidere da drže mase u nekakvoj iluziji da će nešto biti bolje“, kaže Hajrudin Somun, bivši ambasador BiH u Turskoj.

Inače ovo je bila treća trilaterala Srbije, Turske i BiH od 2011., kada su se sastali Gul, Tadić i Silajdžić. U danima nakon nedavne posjete hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ankari govorilo se i o trilaterali Zagreb, Beograd, Sarajevo, ali se ona još nije desila.