U 50 zemalja svijeta živi približno dva miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, uključujući i njihove potomke. Kako bi bili svjesni njihove brojnosti dovoljno je reći kako je to više od polovine od broja stanovnika koji danas žive u Bosni i Hercegovini.

U jutarnjem programu N1 govorili smo o “Realizaciji politike saradnje sa iseljeništvom”, a gošća je bila Semiha Borovac ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Slikovitosti radi, možemo reći kako svaki treći Bosanac i Hercegovac danas živi izvan naše zemlje. Najviše osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine živi u susjednim zemljama, te Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj te Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Bosna i Hercegovina je nakon dvije decenije dobila Politiku saradnje sa bosanskohercegovačkim iseljeništvom. O čemu je riječ?

“Mi smo zadovoljni u Vijeću ministara BiH da smo uspjeli donijeti Politiku saradnje sa bh. iseljeništvom. Iz razloga što je to pozitivno u BiH, što je to priča o kojoj možemo razvijati odonose i sarađivati sa našim iseljeništvom. To je dokument za afirmaciju saradnje sa našim iseljeništvom kako bi postigli rješenja za pitanja koja muče BiH i našu dijasporu. To će omogućiti da država BiH jača veze sa iseljeništvom što je dobro na obostrano zadovoljstvo“, odgovorila je ministrica Borovac.

Donošenje Politike saradnje sa iseljeništvom bila je ključna stavka, šta je nakon toga konkretno poduzeto?

“Krenuli smo odmah za izradom strategije koja će preciznije definisati ulogu institucija u BiH u saradnji sa iseljeništvom s ciljem bolje dostupnosti informacija. Potpisali sa ugovore sa 28 gradova i općina u BiH koji imaju najveći broj iseljenika nakon rata kako bi na kontinuiran način provodili tu politiku. Tu je i mapiranje iseljeništva u 10 zemalja svijeta, a tu se misli na opis svih potencijala koji imaju ljudi u iseljeništvu, a ne samo ime i prezime. Želimo vidjeti kakve mogućnosti imaju ljudi u dijaspori kako bi s njima razvili saradnju. Činimo sve kako bi iseljenici mogli komunicirati sa institucijama BiH, a s druge strane da institucije shvate potrebe iseljenika“, rekla je Borovac.

Ona je istakla da će Ministarstvo brzo pustit web portal za razmjenu informacija koji će sadržavati adrese svih važnih institucija u BiH i diplomatsko-konzularnih predstavništava.

“Tu će dijaspora moći da komuniciraju sa iseljenicama i da traže poslovni prostor za napredak“, dodala je.

Nedavno je na adresu Ministarstva upućen zahtjev određenog broja osoba iz dijaspore koje su se obratile sa konkretnim zahtjevima Ministarstvu, naročito tražeći pojašnjenja za određene aktivnosti koje provodite. O čemu se radi?

“Pojavile su se pitanja vezana za formiranja reprezentativnih tijela. Naše iseljeništvo dugo nije kontaktiralo sa BiH, odnosno nije bio interaktivan kao što želimo sada. Tu je nerazumijevanje i neshvatanje. Pokušaji donošenja zakona u BiH nisu uspjeli, a bilo je pokušaja. Ali politika je prihvaćena od strane Vijeća ministara. Interesi se moraju nadvladati jer su predstavništva odnosno udruženja veoma značajna. Vrlo je značajno da su građani BiH okupljeni oko diplomatsko konzularnih predstavništava i udruženja. To će doprinijeti međusobnoj saradnji, a dobro je i za BiH“, izjavila je Borovac.

Gošća Novog dana je kazala da je Ministarstvo sve dopise shvatilo ozbiljno i da radi na njima.

“Naprimjer vezano za primjedbe za Izborni zakon, način dostavljanja glasačkih listića. To smo predočavali i do sada, ali sada će to biti novi način komunikacije za sve koji žele glasati. Tu su dvojna državljanstva, vozačke dozvole itd. Mislim da će tijela koja formiramo pri jedinicama lokalne samouprave imati posebnu važnost, jer će putem web matičara moći dostavljati građanima BiH. Veoma je bitan i poslovni ambijent“, kazala je Borovac.

“Potencijal iseljeništva je takav da može utjecati na društveno ekonomsku situaciju u BiH. Naše namjere prema iseljeništvu su iskrene i želimo da ga povežemo sa BiH“, dodala je Borovac.

Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u BiH istakao je da BiH ima problem krijumčarenja romske djece u Evropu te da je neophodno hitno riješiti taj problem. Kakvim informacijama raspolažete?

“Romska popolukacija je kod nas predmet interesovanja i Ministarstvo ulaže puno u romsku populaciju i prevenciju. Nemamo takvih podataka u BiH. Predstavnik IOM-a je kazao da će od podataka za cijeli Zapadni Balkan izdvojiti podatke za BiH i da će nas o tome informisati. U zemlji nemamo takvu informaciju i o tome nismo obaviješteni osim usmenog obavještenja. Kada dobijemo informaciju, preduzet ćemo sve potrebne mjere, kao i Ministarstvo sigurnosti BiH“, odgovorila je Borovac.