Imamo neke tužbe i sumnje za zloupotrebu položaja i pranje novca, kazao je minista pravde BiH Josip Grubeša koji je u Novom danu komentarisao razloge zašto prvi državni zatvor, iako je najavljeno, još nije pušten u funkciju.
Govoreći o razlogu zašto se državni zatvor gradi 12 godina, Grubeša je podsjetio da je kamen temeljac postavljen još 2006. godine, ali zbog “bh. sindroma” gradnja traje tako dugo. Za to vrijeme zatvorenici se šalju u entitetske zavode što, kako je kazao, košta mnogo.
Objašnjavajući šta je to “bh. sindrom”, ministar je naveo cijeli niz problema koji su odgodili otvaranje prvog državnog zatvora.
“Imali smo problem sa glavnim izvođačem radova, španjolsko-češkim konzorcijem koji je isto tako imao problema sa podizvođačem. Također, imali smo i prepreku od Okružnog suda u Istočnom Sarajevu koji je donio odluku o obustavi radova od 135 dana baš u najpovoljnijem vremenu za vanjske radove. Sve smo to riješili i najavili smo otvaranje. Tako je bilo predviđeno projektom da bude otvaranje 2017., međutim, događa nam se novi slučaj”, otkrio je Grubeša i nastavio:
“Došlo je do problema zato što zatvor nije prošao tehnički prijema jer je Općina Istočna Ilidža odlučila podići cijenu od one koja je prethodno dogovorena. Prema proračunu za tehnički prijem smo izdvojili 100.000 KM, a kako je Općina Istočna Ilidža došla na ideju da promijeni cijenu tehničkog prijema, koja više nije 1,5 KM po kvadratu, već postotak od ukupne investicije, to nam je znatno povećalo troškove i što nam onemogućava da u tom trenutku to moramo platiti”.
Umjesto planirani 100.000 KM, Ministarstvo pravde BiH je za tehnički prijem moralo izdvojiti 530.000 KM. Kako bi se ova situacija riješila Grubeša je razgovarao sa raznim međunarodnim donatorima, kao i Vijećem ministara BiH.
“Došli smo do rješenja. Uprava za neizravno oporezivanje BiH nam je vratila iznos poreza koji smo platili kroz različite uplate tijekom izgradnje i mi smo dobili taj novac. Trenutno je na Upravnom odboru da se potpiše ugovor sa firmom koja će radit tehnički prijem i da se što u kraćem roku napravi taj prijem”.
Gost Novog dana je objasnio da nije nimalo lako napraviti objekat, poput zatvora, a još je teže, kako je kazao, pustiti ga u funkciju.
“Kada pravite bilo koji drugi objekt – pekaru, mljekaru, betonaru – vi to napravite, presjećete vrpcu i ljudi to mogu normalno konzumirati. Što se tiče zatvora, imate jedna drugi specifikum. Nakon tehničkog prijema morate napraviti instituciju. Moramo dati sve od sebe da otvorimo zatvor do kraja godine”, poručio je Grubeša.
Otkrio je da zbog ovog slučaja postoje sumnje za zloupotrebe položaja.
“Imam informacije da je Pravobraniteljstvo BiH pokrenulo upravni spor, imamo neke tužbe i sumnje za pranje novca. Ne bježim od toga i mislim da ako je neko odgovoran – da će odgovarati. Ako idu procesi paralelno sa stavljanjem zatvora u funkciju, neka idu. Meni je važno da stavimo zatvor u funkciju koji je koštao 40 miliona”, zaključio je ministar.
Na kraju svoga gostovanja Grubeša je komentarisao zašto niko od predstavnika bh. vlasti nije bio na Vijeću sigurnosti UN-a kada se govorilo o radu Haškog suda. Grubeša je kazao kako nije bio pozvan, iako je na toj raspravi bila prisutna njegova srbijanska kolegica,
Nela Kuburović.
“Zna se ko je nadležan za međunarodnu politiku u BiH, tako da Ministarstvo pravde nije bilo nadležno za taj dio. Bio sam u New Yorku po jednom drugom pitanju. Neko je iz BiH smatrao da niko ne treba biti u UN-u”, kazao je Grubeša i složio se sa voditeljicom Novog dana da se, ipak, “trebalo biti tamo”.
