Evropska komisija objavljuje strategiju za Zapadni Balkan

Cilj strategije je i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške finansijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU-a. U međuvremenu, dok se Evropska unija bavila sama sobom, u regiji je porastao utjecaj Rusije, Kine i Turske.

Među šest zemalja na koje se odnosi strategija velike su razlike na njihovu putu prema članstvu u EU-u. Najdalje je otišla Crna Gora, koja ima 30 otvorenih poglavlja od njih 35, slijede Srbija. Makedonija i Albanija koje imaju status kandidata i čekaju na početak pristupnih pregovora, a na začelju kolone su Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Kosovo je u posebnom položaju jer pet zemalja članica - Španija, Rumunija, Grčka, Cipar i Slovačka - ne priznaju tu državu. U posljednje vrijeme najglasnija je Španija, koja zbog svojih unutarnjih problema s Katalonijom ne želi da se u strategiji spominje šest zemalja zapadnog Balkana.

Prema neslužbenim informacijama, 2025. godina se spominje kao poticaj za države iz toga područja i kao perspektiva za mogući ulazak, ali ta se godina nikako ne trebala razumjeti kao rok za sljedeće proširenje.