Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović gostujući na HRT-u zamjerio je svome kolegi Draganu Čoviću što je tokom susreta sa liderom Evropske pučke stranke u Briselu konstatovao da najveći problem ove zemlje predstavlja bošnjačka desnica, čiji je cilj stvaranje islamske republike. Na ove tvrdnje su različiti pogledi.

Umjesto pomirenja, odlazak članova Predsjedništva u Brisel prouzročio je novu političku netrpeljivost, makar između Izetbegovića i Čovića. Bošnjački član je zamjerio svom hrvatskom kolegi u državnom Predsjedništvu konstataciju izrečenu tokom susreta sa čelnikom Evropske pučke stranke, Josephom Daulom. Izetbegović je, gostujući na HRT-u, rekao da je Čović najvećim problemom u BiH imenovao bošnjačku desnicu, čiji je cilj, kako navodi, stvaranje, islamske države.

“Neko je takve priče raširio po Briselu, jednu glupost i besmislicu, da mi težimo islamskoj državi u BiH. To treba da podrije i potkopa našu poziciju. I onda je to, na žalost, gospodin Čović ponovio pred Daulom”, kazao je Izetbegović.

Da li je tako i bilo pitali smo u Evropskoj pučkoj stranci, ali su nam odgovorili da ne komentiraju rasparave koje su se vodile iz zatvorenih vrata. Zato u javnosti ne manjka političkih opservacija.

“Kao što se neće desiti secesija bilo kojeg dijela BiH, kao što se neće desiti preraspodjela unutar BiH bez odluke Parlamenta, tako se neće desiti i islamska republika”, poručio je Željko Komšić.

Čović je samo ponovio ono što zna cijela Evropa, smatraju hrvatski političari u našoj zemlji.

“Gospodin Čović je samo potvrdio ono što su ranije govorili evropski dužnosni, i ono štu prije govorili predsjednici Češke, Mađarske i predsjednica Hrvatske”, ocijenio je Mario Karamatić.

“Ja sam toliko žalostan, da ne kažem ljut, na svakodnevne izjave Izetbegovića. Čime i kako može HDZ sa onim brojem zastupnika, pridonijeti disoluciji BiH”, upitao je Nikola Lovrinović.

Prebacivanje loptica između dvojice prvaka među Hrvatima i Bošnjacima, nije ništa novo, smatra Adnan Huskić. Njima, kaže, nije bitan imidž zemlje, nego da skrenu pažnju sa stvarnih problema.

“Mislim da će možda na najbolji način svu štetu koja je učinjena ovakvim političkim djelovanje, Strategija EU, koja je pozicionirala BiH tamo gdje ona jeste – nefunkcionalna. Mislim da to demaskira stvar. Mi ponovo slušamo pozive na odbranu, pozive na mobilizaciju, pozive na napade“, istakao je Huskić.

Međunarodni republikanski institut iz Washingtona lani je proveo istraživanje među hiljadu i po ispitanika sa pitanjem kada biste birali između sekularne i religijske države, koju biste izabrali?

U potpunosti sekularnu izabralo bi 58 posto Bošnjaka, 56 posto Hrvata, i 49 posto Srba. Za djelomično sekularnu državu, prema istraživanju, 21 posto Bošnjaka, 22 posto Hrvata, i 30 posto Srba. Djelomično religijsku državu podržavo podjednakih 9 posto Bošnjaka i Hrvata, te 13 posto Srba, dok bi za uvođenje potpune religijske države, bilo 5 posto ispitanih Bošnjaka, i po 4 posto Hrvata i Srba.

Da BiH ima problem sa radikalizmom i ekstremizmom, konstatovale su evropske institucije, ali i domaće, nakon nekoliko terorističkih napada u nešoj zemlji. Međutrim, nadležni su se oštro usprotivili ovoj pojavi, i u posljednjih godinu dana i više, više nema terorističkih aktivnosti, niti ima novih odlazaka na strana ratišta, tvrde nadležni za sigurnost.