Prema istraživanju organizacije Save the children, u BiH djeca i mladi dvije trećine vremena provode online, a 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža. Na Dan sigurnijeg interneta, stručnjaci upozoravaju da je roditeljska kontrola nezaobilazna u zaštiti djece od opasnosti na internetu.

Video klipovi, muzika, crtani filmovi. To su sadržaji koje djeca i mladi u BiH primarno gledaju na platformi Youtube. Njih čak 66 odsto, prema istraživanju organizacije Save the children. No, ta je platforma izvan zakonske kontrole.

“Nemamo nikakav vid regulacione zaštite kao Agencija, mi ovim putem želimo skrenuti pažnju roditeljima da oni trebaju aktivnije da se uključe u to zajedno sa djecom i donesu odluku šta i kako će se gledati”, ističe Lea Čengić, RAK BiH.

Uloga zakona u zaštiti na internetu je mala. A granica između zabavnih i neprimjerenih sadržaja – tanka.

“Roditelji ne samo da nisu upućeni i ne znaju šta im djeca rade na društvenim mrežama i uopšte online, nego roditelji danas nisu tako informatički pismeni kao što su to djeca”, kaže Amela Efendić, MFS-EMMAUS.

Internet je opasno mjesto, kažu građani. I dijele svoja iskustva.

ANKETA:

”Hakovao profil i onda pisao nešto što ne treba u moje ime i tako.”

”Mislim da malo trebaju ograničiti i pratiti svoju djecu. Roditelji i inače trebaju voditi računa o svojoj djeci.”

”Mislim da trebaju povesti više računa, naročito roditelji da zaštite svoju djecu. Dopušta se pristup brojnim neprimjerenim stranicama i web sajtovima.”

Internet platforme, poput Youtubea, nude opcije roditeljske kontrole i ograničenog pristupa određenim sadržajima. Da bi ih koristili, roditelji moraju ići u korak s tehnologijom i znati više od svoje djece, kažu IT stručnjaci.

“Što se tiče tih ‘safety’ politika i ‘parental’ kontrola – ti sistemi su prilično dobri i roditelji se mogu pouzdati, ali problem leži u poznavanju upravljanja tim alatima”, smatra Sedin Đugum, IT stručnjak.

Neprimjereni sadržaji mogu se prijaviti korisničkom servisu. Kad stvari izmaknu kontroli, i istražnim organima. No, prednosti tehnologije nekad su otežavajuće za istragu.

“Dokazi u digitalnom obliku i nama treba vremena, a dokazi su podložni brisanju i uništenju. I ako ne reagujemo odmah, neko odlaganje nama otežava ili onemogućava otkrivanje počinioca”, kaže Saša Petrović, Sektor za cyber kriminal, FUP.

Svi se slažu da zabrana pristupa tehnologiji, posebno za djecu nije rješenje. Odgovorniji pristup sa više kontrole i znanja, kažu, mogao bi biti.