Šta donosi Strategija za Zapadni Balkan

Kao što je predsjednik Juncker najavio u svom govoru o stanju Unije 2017. Evropska komisija je danas usvojila strategiju za “Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačan angažman EU sa Zapadnim Balkanom”, potvrđujući evropsku budućnost regiona kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu zasnovanu na zajedničkim vrijednostima. Strategija jasno naznačava prioritete i oblasti zajedničke pojačane saradnje, baveći se konkretnim izazovima s ​​kojima se suočava Zapadni Balkan, a posebno potrebu za temljenim reformama i dobrosusjedskim odnosima. Kredibilna perspektiva proširenja zahtijeva trajne napore i ustrajne reforme. Napredak na evropskom putu je objektivan proces zasnovan na zaslugama, ovisno o konkretnim rezultatima svake pojedinačne zemlje.

Evropska komisija je danas objavila šest vodećih inicijativa – konkretne aktivnosti koje će EU poduzeti tokom narednih godina kako bi podržala napore na transformaciji Zapadnog Balkana u oblastima od zajedničkog interesa. To uključuje inicijative za jačanje vladavine prava, pojačanu saradnju u oblasti sigurnosti i migracija kroz zajedničke istražne timove i Evropsku graničnu i obalsku stražu, proširenje Energetske unije EU na Zapadni Balkan, te snižavanje cijena roaminga i uvođenje širokopojasnih usluga u regionu. Strategija također naglašava potrebu da EU bude spremna da prihvati nove članice nakon što ispune kriterije.

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: “Ulaganje u stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana znači ulaganje u sigurnost i budućnost naše Unije. Iako za vrijeme ovog mandata neće biti novog proširenja, Evropska komisija je danas postavila plan evropskog puta za Zapadni Balkan. Sa snažnom političkom voljom, stvarnim i održivim reformama i definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, zemlje Zapadnog Balkana mogu ostvariti napredak na svom evropskom putu. Da li će to biti postignuto u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama. Evropska komisija će biti rigorozna, ali i pravična. Krajem ovog mjeseca posjetiću sve zemlje Zapadnog Balkana s jasnom porukom: nastavite sa reformama, a mi ćemo nastaviti da podržavamo vašu evropsku budućnost.”

Visoka predstavnica i potpredsjednica Federica Mogherini je izjavila: “Zapadni Balkan je dio Evrope: dijelimo istu povijest, istu geografiju, istu kulturnu baštinu, iste prilike i izazove, kako danas tako i u budućnosti. Imamo zajednički interes da sve više i više blisko sarađujemo kako bismo našem narodu garantovali ekonomski i socijalni razvoj i sigurnost. Ova strategija pokazuje put koji imamo ispred nas: da bi svih naših šest partnera jednom zauvijek prevazišli prošlost, da svi mi zajedno učinimo proces pristupanja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju trajnim i nastavimo sa ponovnim ujedinjenjem kontinenta. Ova strategija nama svima daje zajedničku, jasnu, nedvosmislenu, kredibilnu i konkretnu perspektivu evropskih integracija za svakog od naših šest partnera. Sljedeći mjeseci neće biti samo intenzivni, već i presudni kako bi se osiguralo da se ova povijesna i jedinstvena prilika iskoristi”.

Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn naglasio je: “Danas potvrđujemo da su vrata naše Unije otvorena za Zapadni Balkan, kojeg EU već okružuje i da je naša ponuda iskrena. Sa novim pristupom, potkrijepljenim konkretnim mjerama, jačamo proces proširenja koji zauzvrat zahtijeva kredibilne napore i reforme, posebno na jačanju vladavine prava. Moramo raditi za dobrobit građana.”

Fokus na uvjerljive reforme i pomirenje

Kako bi ispunile kriterije za članstvo u EU, a i u vlastitom interesu, zemlje Zapadnog Balkana treba da provedu sveobuhvatne reforme u ključnim oblastima. Vladavina prava, osnovna prava i upravljanje se moraju znatno ojačati. Reforme pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i reforma javne uprave moraju donijeti stvarne rezultate te je potrebno ozbiljno poboljšati funkcionisanje demokratskih institucija. Ekonomske reforme moraju se snažno provoditi kako bi se riješile strukturne slabosti, niska konkurentnost i visoka stopa nezaposlenosti.

Sve zemlje moraju nedvosmisleno, kako riječima, tako i djelima, prevazići nasljeđe prošlosti, postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja, posebno graničnih sporova, mnogo prije pristupanja Evropskoj uniji. Potreban je sveobuhvatan, pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova kako bi došlo do napretka na njihovim evropskim putevima.

Šest vodećih inicijativa za podršku transformacije Zapadnog Balkana

EU je već najvažniji donator i investitor u regionu, kao i politički partner Zapadnog Balkana. EU je također najveći trgovinski partner Zapadnog Balkana s ukupnom godišnjom trgovinskom razmjenom od 43 milijarde eura (2016.). Evropska komisija je danas predstavila šest vodećih inicijativa koje će dodatno ojačati našu saradnju u brojnim oblastima i podržati proces transformacije na Zapadnom Balkanu. Ove vodeće inicijative usmjerene su na konkretne oblasti od zajedničkog interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, socio-ekonomski razvoj, transport i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Konkretne aktivnosti u ovim oblastima predviđene su od 2018. do 2020. godine.

Kako bi se ispunili ciljevi Strategije za Zapadni Balkan i podržala nesmetana tranzicija ka članstvu, neophodno je adekvatno finansiranje. Evropska komisija predlaže postepeno povećanje finansiranja iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) do 2020. godine, u mjeri u kojoj to dopušta preraspodjela unutar postojećeg paketa. Samo je u 2018. godini predviđeno 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za Zapadni Balkan, pored skoro 9 milijardi eura od za period od 2007.-2017.

Sljedeći koraci na putu ka EU

Politika proširenja EU mora biti sastavni dio šire strategije za jačanje Unije do 2025. godine koju je predsjednik Juncker predstavio u svom govoru o stanju Unije iz septembra 2017. i njegovom Planu za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju. Dok bi do tog datuma EU mogla imati više od 27 članica, dinamika napredovanja pojedinačnih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU se zasniva na njihovim vlastitim zaslugama i vlastitoj brzini, ovisno od konkretnih postignutih rezultata. Strategija objašnjava korake koje moraju poduzeti Crna Gora i Srbija kako bi dovršile proces pristupanja u perspektivi 2025. godine; dok bi druge zemlje to mogle nadoknaditi, Crna Gora i Srbija su jedine dvije zemlje s kojima su već u toku pregovori o pristupanju. Ova perspektiva u konačnici će zavisiti o snažnoj političkoj volji, postizanju stvarnih i trajnih reformi i konačnim rješenjima sporova sa susjedima.

Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku krenuti naprijed na evropskom putu. Evropska komisija ocjenjuje sve zemlje na pravičan i objektivan način na temelju vlastitih zasluga i brzine kojom ostvaruju napredak. Albanija i bivša jugoslovenska Republika Makedonija ostvaruju značajan napredak na evropskom putu, a Komisija je spremna da pripremi preporuke za otvaranje pristupnih pregovora, na osnovu ispunjenih uslova. Komisija će započeti s pripremom Mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovinenakon što primi sveobuhvatne i potpune odgovore na Upitnik. Uz neprekidan napor i angažman, Bosna i Hercegovina bi mogla postati kandidatkinja za pristupanje. Kosovoima priliku za održivi napredak kroz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na svom evropskom putu ukoliko to dopuste objektivne okolnosti.

Politička predanost lidera iz regiona

Mnogo posla je pred zemljama kako bi došle u poziciju da zadovolje uslove i kriterije za članstvo u EU. Strategija naglašava da lideri u regionu ne smiju ostavljati mjesta za sumnju kada je u pitanju njihova strateška orijentacija i predanost. Upravo su oni ti koji u konačnici moraju preuzeti odgovornost da bi ova povijesna prilika postala stvarnost.

Priprema EU za dobrodošlicu novim članicama

Sama EU mora biti spremna za nove članove porodice – nakon što ispune uslove – uključujući i iz institucionalne i finansijske perspektive. Unija mora biti jača, čvršća i učinkovitija prije nego što postane veća. Kako bi osigurali učinkovito donošenje odluka, moramo koristiti glasanje kvalifikovanom većinom u Vijeću u oblastima politike u kojima je to već predviđeno. Osim toga, Evropska komisija predstavit će mogućnosti za daljnje poboljšanje upotrebe glasanja kvalifikovanom većinom u trećem tromjesečju 2018. godine – kako je najavio predsjednik Juncker u obraćanju o stanju Unije 2017. godine.

Potreban je i učinkovitiji sistem za rješavanje sistemskih prijetnji ili kršenja vladavine prava u bilo kojoj državi članici EU, a očekuje se inicijativa Komisije u oktobru 2018. godine.

Konačno, moraju se uspostaviti posebni aranžmani kako bi se osiguralo da nove države članice ne mogu blokirati pristupanje ostalih kandidata sa Zapadnog Balkana.