Rijetki snimci bh. političara koji stoje rame uz rame jedan pored drugog - nasmijani. Zabilježeni su 16. januara 2015. godine kada su potpisali Izjavu o opredjelljenosti ka EU. Djelovalo je optimistično. No - bar do sada je opredjeljenosti bila uglavnom deklarativna. No, kolika je uloga predstavnika Unije u BiH?
Na pitanje da li su se, osim izuzetnog lobiranja u slučaju akciza – na takav način trebali zalagati i za neke druge procese, Lars Gunnar Wigemark odgovara:
“Mislim da je u svemu ovome moja uloga dosta ograničena. Ja mogu samo poticati ljude ovdje da vjeruju da je ovo moguće i izvodivo. Obično ne lobiram po Evropskom parlamentu ali sam imao priliku da s njima razgovaram. Ono što je važno ovdje potcrtati jeste da bilo koja odluka u smislu proširenja, statusa kandidatskog ili ostvarivanja nekih daljih koraka je u rukama zemljalja članica”.
A predstavnici pojedinih zemalja članica imali su danas jasnu poruku kakva Unija treba biti. Glasan je bio Nijemac, predvodnik Evropske pučke stranke – Manfred Weber – čija izjava je ispraćena uz aplauz većine u Komisiji.
“Moramo se držati svog kršćanskog naslijeđa. Dragi prijatelji naša socijalna demokracija bila je moguća samo zbog naših kršćanskih vrednota. U našim evropskim društvima mora postojati Evropa koja će se držati svojih kršćanskih naslijeđa ili je neće biti”, poručuje Weber.
Oslanjajući se na prethodnu izjavu – u prilog Bosni i Hercegovini ne idu ni međusobni obračuni najviših zvaničnika. Sukob na relaciji Čović – Izetbegović dospio je do Brisela. Navode Dragana Čovića o pretenzijama Bošnjaka za islamskom državom u BiH – razljutili su Izetbegovića. No, Čović ponavlja:
“Brojniji narod u BiH ima ogromnu odgovornost za BiH. Ne smije napraviti povijesnu grešku, potcijeniti jednakopravnost druga dva konstitutivna naroda. Na tome se mora raditi, oni koji žele građansku BiH ja ih poštujem, no danas reći građanska BiH – to znači klasični unitarizam”.
Sve su glasniji pozivi OHR-u da rješava krizu. No, bez obzira na ogroman utjecaj međunarodnih institucija u bh. procesima – ni iz ove institucije ne osjećaju odgovornost za činjenicu da u državi nema ozbiljnih, pozitivnih pomaka. Aktuelna politika OHR-a je prenijeti odgovornost na domaće vlasti:
“U skladu s tim pristupom, OHR očekuje od nadležnih institucija i političkih aktera da se fokusiraju na pronalaženje rješenja za važna pitanja putem dijaloga i kompromisa. Niko ne treba očekivati od visokog predstavnika da rješava ova pitanja, tim prije što je Evropska unija upravo ponovno potvrdila evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine”.
Dok kompromis izostaje – optimizam ostaje. Dobro je – kaže Čović – Jer, vrata su ipak ostavljena otvorena i za BiH.
