Prije 34 godine u Sarajevu su otvorene Zimske Olimpijske igre, a gosti Novog dana, Ahmed Karabegović, generalni sekretar ZOI 84' i Branko Bačanović Bambi, koji je radio redizajn znaka olimpijade za N1 su se prisjetili tih blistavih momenata.

Karabegović je šest godina radio na projektu koji je trajao 11 dana, a kazao je da je bio mnogo uzbuđen na današnji dan prije 34. godine.

“Sve pripreme su dovedene do savršenstva, bio je strah – hoće li biti sve kako treba. Tog 8. februara, Sarajevo je bilo pod bijelim pokrivačem i sunčano. Svi putevi su vodili na stadion Koševo. Kod nas organizatora je bio prisutan osjećaj uzbuđenja, da li će sve ići kako treba. Program je išao uspješno. Onog časa kada je dignuta zastava i kada je Dubravka upalila plamen, tada nam je pao kamen sa srca”, izjavio je Karabegović.

Bačanović je kazao da se 1977. godine nije spominjala olimpijada, a da je informaciju saznao u prostorijama KK Bosna – u kojima je često boravio.

“Tada je sve krenulo i sve je završeno kako treba”, istaknuo je.

Karabegović je istaknuo da je olimpijada u Sarajevu specifična jer su se na jednom mjestu, prvi put, našli sportisti SSSR-a i SAD-a.

“To su tada bile igre sa najvećim brojem zemalja učesnica, sa najvećim interesovanjem medija, sa najvećim brojem gostiju, sa svim elementima koji su sarajevsku olimpijadu digli na pijedastal”, kazao je Karabegović koji je ponovio da su to do tada bile najbolje organizovane Olimpijske igre.

“Olimpijske igre su završene sa suficitom. OI su značile faktor spajanja istoka i zapada. Poznato je da su došli sportisti iz bivšeg Sovjetskog saveza i SAD-a. Prije toga ih nije bilo. Na ljeto, te godine, na igrama u Los Angelesu nije bilo Rusa”, naveo je Karabegović.

Inače, faktor koji krasi igre u Sarajevu jeste onaj kohezivni, na nivou Jugoslavije, jer je veliki broj firmi bio angažovan na objektima u izgradnji, ugostiteljstvu….

ZOI u Sarjaevu su koštale 142 miliona dolara. 82 posti su sredstva koja su obezbijeđena kroz marketinške aktivnosti, 18 posto su finansirale opštine, državni budžet, a gosti su istaknuli da ni po kakvom osnovu nisu zahvaćena nikakva druga sredstva.

Organizovanje Olimpijskih igara bio je izazov i sa aspekta grafičkih standarda.

“Bio je izazov. Priručnik grafičkih standarda, do tada nije bio pravljen. Služi da ljudi shvate da ne mogu upotrebljavati znak kako hoće, nego kako i u kom obliku se to može”, naveo je.

2.500 ljudi je angažovano u tehničkom aspektu organizacije igara u Sarajevu, 7.825 novinara je pratilo događaj 11 dana, 67 TV kuća je prenosilo događaje, realizvano je 514 sati TV programa posvećenog Olimpijskim igrama u Sarajevu.

“Sarajevo je živjelo intenzivno tih dana, od jutra do sutra. Pored sportista, zvanica, značajne su i zbog toga što nigdje nije bilo toliko krunisanih glava i velikih umjetnika. Kraljevska imena Švedske, Norveške, Holandije, Belgije, princeza Ana, Kirk Doglas… Sarajevo je i po tome zapamćeno”, izjavio je Karabegović.

Gosti su ocijenili pak da Sarajevo danas je koristi imidž olimpijskog grada, borilišta su uništena tokom rata – a Bačanović je istakao kako misli da više nikada Sarajevo neće dobiti šansu da organizuje Olimpijske igre.

Ipak, Karabegović je dodao i to da su upravo zbog OI, tokom ratnih godina zemlje članice Međunarodnog olimpijskog komiteta upozoravale šta se dešava u Sarajevu i da ga treba zaštititi, a da je upravo MOK nakon okončanja sukoba izdvojio značajna sredstva u obnovu infrastrukture.