Vijeće ministara BiH je danas trebalo razmatrati Nacrt zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti BiH, ali ta tačka nije ni uvrštena u dnevni red sjednice.

Kazao je to novinarima ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji je podsjetio da je Ustavni sud BiH, po apelaciji zastupnice Borjane Krišto, donio odluku o spornosti određenog broja članova kad je u pitanju Zakon o krivičnom postupku BiH i Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH u dijelu primjene posebnih mjera i ovlaštenja.

Dodao je da je dat rok od šest mjeseci da se to uskladi s Ustavom BiH, da se izvrše izmjene i dopune ova dva zakona. Podsjetio je da nakon isteka šest mjeseci, po automatizmu, prestaju da važe odredbe tih zakona.

– Pri kraju smo tog roka. Vijeće ministara je zadužilo Ministarstvo pravde BiH da pripremi izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku, a Ministarstvo sigurnosti BiH da pripremi izmjene i dopune Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH. Mi smo to danas predložili, stavili na dnevni red, ali prilikom rasprave o dnevnom redu jedan broj ministara je bio protiv toga da se ta tačka uvrsti u dnevni red zato što nisu provedene javne konsultacije o tom zakonu – pojasnio je Mektić.

On je kazao da je u zakonu predloženo da posebne mjere mogu da traju 48 mjeseci, uz naredbu suda i obrazloženo, s tim da se svakih 30 dana sud obavještava o daljnjoj potrebi.

Mektić navodi da je Ministarstvo pravde BiH predložili da se taj rok skrati na 24 mjeseca.

– Iznio sam na Vijeću ministara evropsku praksu, da ni jedna evropska država nema tog ograničenja uopšte. Nabrojao sam Hrvatsku, Francusku, Belgiju, Veliku Britaniju, Njemačku i još neke države gdje nemaju uopšte ograničenja. Smatrao sam da prekratak rok pravi problem, ne samo nama ovdje. Često jednog teroristu pratimo i mi, i Srbija, i Hrvatska, Slovenija, Njemačka, posebnim mjerama. Ako mi nakon 24 mjeseca iskočimo iz tog programa, šta vrijedi njima što prate dalje – pojasnio je ministar Mektić.

On ističe da je terorizam i sve što je vezano za terorizam takva opasnost da „to ne možemo ograničavati“.

Napominje da su mnoge evropske države u zadnjih godinu dana promijenile svoje zakone i dale neograničeni rok, uz naredbu i odobrenje suda.

Naglasio je da je prijedlog ovog zakona radilo Ministarstvo sigurnosti BiH, ali je formiralo radnu grupu od predstavnika suda, tužilaštva i sigurnosnih agencija, tako da su to radili eksperti koji su rekli da to treba biti 48 mjeseci.

– Neću da donosim političku odluku, mi političari ovdje, i da mijenjamo rokove eksperata. Zašto ja imam potrebu, ili neko kao političar, da mijenja rok koji su rekli eksperti suda, tužilaštva i sigurnosnih agencija. Neću da mijenjam i insistirao sam da to ostane na dnevnom redu – kazao je Mektić.

Istaknuo je da je on, birajući između političkih interesa i interesa sigurnosti građana, za interes sigurnosti građana.

Napomenuo je da je jedna broj ministara insistirao da se provedu konsultacije mada je, kako kaže, vido da iza toga stoji da je sporan taj rok od 48 ili 24 mjeseca.

– Došlo je do glasanja, moj prijedlog je preglasan i to nije bilo na dnevnom redu. Ja sam ispunio svoju obavezu. Rekao sam, neću nikakvu odgovornost da snosim nakon šest mjeseci da se moraju skidati lica sa posebnih mjera i da dovodimo u opasnost sigurnost i države i građana – naveo je Mektić.

Po njegovim riječima, tri ministra iz HDZ-a BiH su bili protiv, ostali su bili „za“, sa argumentima da treba provesti javne konsultacije pa to nazad vratiti.

– Mi imamo mogućnost ovdje da kažemo ne trebaju javne konsultacije, hitnost je u pitanju, interes. Kada je u pitanju izvršenje sudskih odluka ne trebaju javne konsultacije. Ne može se raspravljati o odlukama Ustavnog suda – smatra ministar Mektić.