U Bosni i Hercegovini sve je više ilegalnih migranata koji se pokušavaju domoći zemalja Evropske unije. Prema zvaničnim podacima, najviše ilegalnih ulazaka je na području Trebinja i Zvornika. Vlasti na području Srebrenice, Bratunca i Zvornika nadaju se brzom rješenju problema.
Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić nedavno je upozorio da je migrantska ruta preko zapadnog Balkana ponovo aktivna jer sve je veći broj ilegalnih migranata koji preko regiona pokušavaju doći do zapadne Evrope. On je kazao da postoje razlozi za ozbiljnu zabrinutost zbog problema koji raste, a nastaje zbog propusnosti granice između Albanije i Crne Gore, koju bi, kako kaže, trebalo što prije zatvoriti.
Prema posljednjim zvaničnim podacima BiH posljednjih godina bilježi porast broja ilegalnih migranata, što je naročito izraženo od početka 2018. godine.
“U 2016. godini zabilježeno je nešto više od 100 migranata, a 2017. ta se brojka povećala na 754, dok je od početka 2018. godine (za mjesec i deset dana) broj ilegalnih migranata već dostigao 458”, kaže direktor Granične policije Bosne i Hercegovine Zoran Galić.
Najveći broj pokušaja ilegalnih ulazaka zabilježen na jugoistoku i sjeveroistoku BiH, odnosno na području Trebinja i Zvornika.
Glasnogovornik Centra javne bezbjednosti Zvornik Miljan Bobar navodi da je na području opština Bratunac, Srebrenica i Zvornik od početka 2018. godine policija evidentirala 51 osobu za koju se sumnja da je ilegalno prešla granicu u BiH.
„Najveći broj lica je evidentiran na području koje operativno pokriva policijska stanica Bratunac, njih 30, dok je na području grada Zvornika evidentirano 18, a tri lica u Srebrenici. U svim navedenim slučajevima policijski službenici su obavještavali Sužbu za poslove sa stranicima, Terenski centar Bijeljina kao i Graničnu policiju Bosne i Hercegovine kojima su navedena lica predata na dalje postupanje”, kaže Bobar.
Mjesto gdje migranti prelaze granicu nije sa sigurnošću utvrđeno. Pretpostavlja se da su, u početku barem, prelazili preko novoizgrađenog mosta između Ljubovije u Srbiji i Bratunca, nazvanog „Bratoljub“ koji još nije u funkciji, jer prilazni putevi i objekti graničnog prelaza na bosanskoj strani nisu još uvijek urađeni. Od prije nekoliko dana policija stalno dežura na mostu, ali između graničnih prelaza koji su u funkciji, na starom „Ljubovijskom“ i mostu u Skelanima je tridesetak kilometara „krivudave“ Drine koja se čamcem prelazi za tili čas, a ponegdje ju je moguće i pregaziti. Prelaz je moguć i na jezeru Perućac u dužini od oko 50 kilometara koje dobrim dijelom pripada opštini Srebrenica.
Zamjenik načelnika opštine Bratunac Salih Dubičić kaže da se migranti ne zadržavaju u Bratuncu.
„Čuli smo da je nekoliko migranata iz Srbije prešlo u Bosnu i Hercegovinu, odnosno na području naše opštine. Pretpostavljamo da su došli preko mosta „Bratoljub“ koji još nije u upotrebi iako je urađen“, ističe Dubičić.
Iako iz policije apeluju na građane da pojavu nepoznatih lica za koje posumnjaju da su migranti odmah prijave na dežurni telefon, to se sudeći prema pričama pojedinaca, često ne dešava.
Između Bratunca i Skelana obalom Drine je magistralni put kojim se stiže i do rudnika olova i cinka „Sase“ koji je na teritoriji opštine Srebrenica. Prije nekoliko dana jedan rudar, koji ne želi da mu pominjemo ime, idući na posao u automobilu sa još dvojicom kolega sustigao je na putu grupicu migranata kako idu u suprotnom smjeru od Bratunca.
„Zastali smo kraj njih. Bili su mokri, ljudi tamne puti. Strah im se vidio u očima. Pokušali smo se sporazumjeti. Nismo razumjeli šta oni govore, ali su oni očigledno shvatili da ne idu u željenom smjeru. Govorili su nešto očigledno nama se zahvaljujući i okrenuli nazad put Bratunca. Nismo ih prijavili policiji. Ne znam šta je poslije bilo sa njima“, priča rudar.
Jedan vozač autobusa na liniji Srebrenica-Sarajevo kaže da je nedavno primio dvojicu tamnoputih putnika koji su pričali na njemu stranom jeziku:
„Razumio sam ih da hoće u Sarajevo ali nemaju para. Sažalio sam se na njih jer i ja sam u prošlom ratu bio izbjeglica, znam kako je to biti i pustio sam ih bez karte mada sam i ja mogao zbog toga imati problema da je naišla kontrola. Mimikom sam ih pitao jesu li gladni i kupio im po dva bureka. Klanjali su mi se, ko da sam im janje na ražnju dao. Otišli su skroz pozadi na „sećiju“ i do Sarajeva su prespavali“, dodaje vozač autobusa.
Kada je riječ o otkrivenim ilegalnim migrantima u najvećem procentu su to punoljetni muškarci koji putuju sami, a u nekoliko slučajeva otkrivene su žene i maloljetnici
Šef autobuske stanice u Bratuncu Zoran Spajić kaže da su migranti tu kupovali karte do Istočnog Sarajeva.
„Prije destetak dana ujutro po tri i četiri, kako ih zovu, ilegalna migranta su kupovali kartu do Istočnog Sarajeva. Četiri-pet jutara su dolazili njih po trojica-četvorica, jednom ih je bilo sedmorica. Odakle su ne znam. Uglavnom tamnije su kože. Sjedili bi tu sa ostalim putnicima na klupama, pokisli mokri. Samo kažu „Sarajevo“ i karte su plaćali eurima. I novac im je bio mokar kao i oni. Išli su autobusom koji ide za Istočno Sarajevo, a gdje su izašli ko zna“, kaže Spajić.
Načelnik opštine Bratunac Nedjeljko Mlađenović o sve većem broju ilegalnih migranata u ovom kraju kaže:
„Poznato je da je Drina granična rijeka, tu je najlakše narušavenje granice i uglavnom nadležne istitucije su to rješavale. Mi smo prošle godine čak napravili strategiju i plan ukoliko bi došlo do većeg broja migranata, da se obezbijedi jedna lokacija kako bi opština Bratunac i regija Birač, imali jedno mjesto na nivou regije gdje bi oni imali potrebne uslove smještaja i drugo i kako bi onda nadležne istitucije mogle dalje reagovati i postupati po važećim zakonima.“
Prije nekoliko dana u bratunačkom selu Pobrđe, policija je u večernjim satima zatekla grupu od 12 osoba za koje je utvrđeno da su državljani Libije, Alžira, Sirije, Maroka i Tunisa, a prilikom kontrole nisu imali nikakve identifikacione dokumente.Sa njima je bilo teško ostvariti kontakt zbog nepoznavanja jezika. Na ovo Načelnik Mlađenović dodaje:
„Ovo pokazuje da je trend u porastu jer očigledno na drugim destinacijama ne prolaze, na Mađarsku i Hrvatsku, sad idu na Hercegovinu i za očekivati je sve veći broj migranata ovdje na Drini tako da se u narednom periodu moramo veoma ozbiljno posvetiti tome kako bi se problem riješio.“
