BiH je sve češća stanica na migrantskoj ruti ljudi koji se žele domoći EU i boljeg života. Velika Kladuša, Bihać, Trebinje, Zvrnik, Bijeljina, Bratunac - mjesta su gdje je posljednjih nekoliko dana zabilježen najveći broj izbjeglica.

O ovoj temi u jutarnjem programu N1 televizije razgovarali smo sa Nevenom Crvenkovićem glasnogovornikom UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu. BiH je donedavno bila pošteđena migrantskog vala. Otkud sada nagli porast ulazaka u BiH?

“Sada će biti dvije godine od kada je zatvorena tzv. Balkanska ruta koja je bila korištena 2015. i početkom 2016. To je ruta od Makedonije, kroz Srbiju prema Mađarskoj, Hrvatskoj i krajnjim destinacijama u EU. Ta ruta je zatvorena 2016. godine, ali ljudi su ostali u regiji. Uslijed sve većih mjera na granicama došlo je do fragmentacije na putevima. Ljudi i dalje dolaze, ali moraju tražiti nove puteve. BiH je još uvijek tranzitna zemlja na njihovom putu. U decembru 2017. godine bilježimo povećanje broja ljudi koji neregularno uđu u BiH i oni koji podnesu zahtjev za azil“, rekao je Crvenković.

Koliko ih podnese zahtjev za azil u BiH?

“Kada su u prvom doticaju s Graničnom policijom, posebno s tijelima Službe sa poslove sa strancima, oni podnesu želju i namjeru da zatraže azil. Njih se referira u nadležna tijela u Centru za tražitelje azila u Trnovu, gdje bi oni trebali podnijeti zahtjev za azil u BiH. Ali mnogi od njih izraze namjeru, međutim ne podnesu zahtjev“, izjavio je Crvenković.

Gost Novog dana je kazao da je prošle godine u BiH zabilježeno 376 zahtjeva za azil, od toga čak 150 zahtjeva u 12. mjesecu.

“Godinu prije, dakle 2016. godine smo imali ukupno 79 zahtjeva. To je gotovo pet puta više zahtjeva u 2017. U prvih mjesec dana 2018. godine su zabilježena 63 zahtjeva za azilom.”

Crvenković je kazao da migranti, posebno ranjive skupine poput djece i obitelji, moraju biti smješteni na odgovarajući način, da im se mora pružiti adekvatna pomoć u najboljem interesu.

“Insistiramo i radimo da se ranjive grupe, ne samo djeca bez pratnje, već i cijele obitelji, tretiraju na poseban način i smjeste odvojeno“, dodao je Crvenković.

Glasnogovornik UNHCR-a za N1 je kazao da su vrlo impresionirani kako građani BiH izražavaju solidarnost i žele pomoći migrantima.

“Žele im pomoći, sjećajući se svojih sudbina. To su inicijative hvale vrijedne. Ali glavnu odgovornost za adekvatan i dostojan prihvat snose institucije, bar bi trebale“, kazao je on.

Crvenković je dodao da migranti putuju i dolaze iz dva različitih razloga, te da najviše tražilaca azila u BiH dolazi iz Alžira i Pakistana.

“Moramo razlikovati ljude koji bježe od svojih domova i one koji idu u potrazi za boljim životom, radi ekonomskim razloga.”

Na pitanje da prokomentariše stradanje Rohinja muslimana, Crvenković je kazao da se radi o ljudima koji su izbjeglice i osobe bez državljanstva.

“To je tragična situacija u kojoj se nalaze. Oni još dolaze u Bangladeš iako je postignut dogovor da se vrate na svoje ognjište, ali uslovi još nisu postignuti. U trećem mjesecu počinje sezona monsuna što će predstavljati dodatnu opasnost za 100.000 ljudi jer postoji veliki rizik od poplava. Ne možemo očekivati neke dobre vijesti“, smatra Crvenković.