Deklaracija o opstanku Srba čije su usvajanje Vučić i Dodik najavljivali na Dan državnosti Srbije nije još usvojena. No, prve refleksije njenog sadržaja već počinju da se osjećaju. Na osnovu te deklaracije entitetske vlasti i susjedna država počele su da pripremaju zajednički nastavni plan i program nacionalnih predmeta za osnovne škole.
Istorija, geografija, priroda, društvo i srpski jezik učiće se iz istih udžebnika u Republici Srpskoj i Srbiji. Analiziirajući postojeće programe predstavnici pedagoških zavoda sa obje strane Drine utvrdili su da je gradivo približno isto ali, ističu, određeni sadržaji se trebaju upotpuniti. Pa će se u Srbiji više učiti o Jasenovcu, a u RS o 1. i 2. srpskom ustanku. Takođe smatraju da djeca trebaju više znati o praznicima I istorijski važnim datumima.
“Nemamo namjeru da bilo koga povrijedimo zato što vodimo računa o zaštiti identiteta srpskog narod ne braneći da to i drugi rade. Od 2002. i 2003. godine u RS učenici bošnjačke nacionalnosti imaju nacionalnu grupu predmeta, kao i učenici hrvatske nacionalnosti”, tvrdi Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda RS.
Usklađivanje nastavnog programa je dio Deklaracije o opstanku Srba koju su prošle godine najavili Aleksandar Vučić i Milorad Dodik. Najavljeno je da će se Deklaracija odnositi na pravo upotrebe jezika i ćiriličnog pisma, izučavanje istorije i nacionalne geografije, njegovanje kulture, te herojskih i slobodarskih tradicija. Deklaracija izaziva različite reakcije u Sarajevu gdje je vide kao opasnu i sumnja se da je samo paravan, te da je suština daleko dublja.
“Ako vi učite mladog čovjeka da ne treba da voli zemlju u kojoj je rođen. Ako ga učite da je važan samo on i oni kojima on pripada, a ne i drugi, koji su druge vjere ili drugačije kulture i tradicije itd. Kako vi sutra kada se takav čovjek oformi možete sutra bilo šta zajednički raditi”, upozorava Jusuf Žiga, profesor FPN u Sarajevu.
Međutim u Banjaluci akademska zajedica ne vidi ništa sporno u standardizaciji udžbenika i zajdničkom njegovanju kulture i tradicije pripadnika istog naroda.
“Zaista tu ne vidim bilo kakve elemente šovinizma ili bilo čega što može da vrijeđa bilo koga drugog u regionu. Naprotiv, mislim da je to nešto što bi trebalo da rade i druge nacije u regionu, kako bi svaka nacija mogla da se ostvari kroz svoj jezik i kroz svoju istoriju i da to prezentuje na najbolji način svojim sunarodnicima”, poručuje Vlade Simović, doktor političkih nauka u Banjaluci.
Da su igre istorijskim datumima, jezicima i deklaracijama idealno rješenje za skretanje pažnje sa osnovnih životnih problema smatraju u Helsinškom parlamentu.
“Bojim se da niko više nema hrabrosti da da svome biračkom tijelu, govorim o sve tri strane u BiH, priču o evropskom putu, o radnim mjestima, o investicijama”, ocjenjuje Aleksandar Žolja, Helsinški parlament Banjaluka.
Rok za usvajanje Deklaracije bio je 15. februar Dan državnosti Srbije i pravoslavni praznik Sretenje. No, to se nije desilo. Novi datum vlasti Srbije i RS nisu najavili.
