Generalni sekretar Regionalnog vijeća za saradnju Goran Svilanović u ekskluzivnom razgovoru za N1 otkriva detalje predstojećeg londonskog samita koji će dobrim dijelom obilježiti novu eru saradnje zemalja Zapadnog Balkana.
Svilanović u isto vrijeme najavljuje i intenzivan period sastajanja regionalnih lidera koji će započeti već u ponedjeljak, a kulminirat će samitom u julu. Lideri Zapadnog Balkana u ponedjeljak će na samitu EBRD-a u Londonu razgovarati o digitalnoj investicionoj platformi.
“Svi naši lideri će biti sa Jean-Claude Junckerom u Sofiji prvog marta. Mislim da je taj sastanak veoma važan zbog toga što bi oni tada trebalo da kažu Junckeru kako oni vide ovu strategiju. Ja mislim da je strategija veliko ohrabrenje za sve, ona ne govori o datumu, ona govori o horizontu kako to oni kažu. Pominje 2025. za Srbiju i Crnu Goru, ali se zaista strategija bavi svime. Svih šest ekonomija su dio toga i to je za mene ohrabrenje imajući u vidu kakvo je raspoloženje u pojedinim zemljama Evropske Unije, jer nisu sve tako raspoložene da vide nove članice”, kaže Svilanović.
Ulazak u eru digitalizacije, što čini veoma važan dio regionalne ekonomske zone koja je uspostavljena prošle godine u Trstu upravo na prijedlog RCC-a. Digitalni samit će biti održan polovinom aprila u Skoplju i na njemu će se razgovarati o romingu, trebao bi biti postignut dogovor o lokacijama za postavljanje optičkih kablova te o reformi javne uprave kroz digitalizaciju.
“To će se desiti u Skoplju na poziv premijera Zaeva, 18. i 19. aprila, dakle opet ćemo imati priliku da svi ljudi koji odlučuju o našim životima sjednu zajedno i da se fokusiraju na tu veliku temu”, napominje Svilanović.
Možda i najznačajniji događaj prije julskog samita u Londonu biće samit zemalja Zapadnog Balkana i Evropske Unije koji će biti održan u Sofiji na tačno deceniju i po nakon održavanja solunskog samita. Solunski samit je po prvi put otvorio vrata pridruživanja zemljama Zapadnog Balkana.
“Ja sam vjerovatno jedan od nekoliko ljudi koji je bio u Solunu i koji će sada biti u Sofiji i baš želim da vidim kako će to izgledati i kako mogu da uporedim ta dva događaja. Tada je bilo mnogo oduševljenja i očekivanja, danas baš nisam siguran da će biti toliko oduševljenja. Važno je da opet nakon punih petnaest godina konačno ponovo imamo tu vrstu podrške našim zemljama od EU. Između ostalog to je skup na kojem bi trebalo da evropska komesarka zadužena za digitalizaciju predstavi mapu puta o tome kada će se i kako i u kojim okolnostima smanjivati cijena rominga između Sarajeva i Berlina, ne između Sarajeva i Beograda” ističe Svilanović.
Nakon toga slijedi finale koje će se desiti 10. jula u Londonu. RCC je u ozbiljnim razgovorima i u pripremama za ovaj samit, zajedno da predstavnicima Velike Britanije koje predvodi Andrew Page kao koordinator, i upravo ta saradnja će rezultirati novinama u berlinskom procesu.
“Po prvi put će 9. jula u berlinski proces biti uključeni i ministri unutrašnjih poslova. To je važan signal, to je nova stvar i to do sada nismo imali. Format je do sada uključivao premijere, ministre vanjskih poslova i ministre ekonomije. Oni sada uključuju ministre unutrašnjih poslova i to treba da shvatimo kao ozbiljan signal. Očigledno je, i po onom što sam ja do sada čuo iz Berlina i Pariza, je da i Berlin i Pariz su zaista zainteresovani za jedan problem koji oni vide, a to je ilegalno oružje koje odlazi iz naših područja i prodaje se po Evropi. Drugi element ovog samita koji mislim da će biti značajniji je da će se logičkim slijedom pratiti pare. Pozvat će se ministri unutrašnjih poslova da se kaže šta se može uraditi u borbi protiv organizovanog kriminala. Krupcija će svakako biti jedan dio razgovora, ali će se vjerovatno ići ka tome da se carinske službe ojačati sa jedinicama za finansijsku inspekciju”, kaže Svilanović.
Kada je u pitanju borba protiv terorizma s kojim su u prošlosti problema imali i London i Pariz, ali i Balkan, Svilanović kaže da je urađena posebno detaljna analiza, te da ne očekuje značajnije rasprave o tome u Londonu.
“Smanjio se, gotovo je na nuli broj, odlazaka. Ljudi ne odlaze. To je dobra vijesti. Međutim, ono o čemu moramo razgovarati jeste da se proces radikalizacije idalje nastavlja, i ono što želim da jasno poručim jeste da se ne radim o bilo kakvim hiljadama nego se radi o hiljadu ljudi. Dakle, to nisu desetine hiljada, mi imamo precizne brojke iz našeg istraživanja i ono se može naći na našoj web stranici. Povratak jeste problem, s jedne strane vi imate zakonodavstvo u našim zemljama po kojem ti ljudi krivično odgovaraju, to je uredu, međutim ja sam imao prilike u okviru rada RCC-a i sastanka sa ljudima iz sigurnosnih agencija da razgovaram o tome šta dalje jer i oni i u zatvoru rade na radikalitzaciji. Zato moramo okupiti cjelokupnu zajednicu da spriječimo da se nastavi proces radikalizacije”, napominje Svilanović.
U međuvremenu će se kao dio priprema za londonski samit biti održani i sastanci ministara ekonomije, ali i ministara obrazovanja na inicijativu RCC-a. Sve ovo dolazi kao nastavak prvobitne ideje o povezivanju i zajedničkom nastupanju.
“Mislim da ovo dolazi i u svjetlu jučerašnje izjave njemačke kancelarke Angele Merkel koja je na press konferenciji kazala da prolazi mnogo vremena od trenutka kada se razgovara o projektima i kada se projekti počnu realizirati i praktično je poslala poziv Evropskoj komisiji da odgovori na pitanje zašto je to tako. Vjerujem da postoji šansa da će se o tome razgovarati sa ministrima ekonomije koji mogu da odgovore da li su njihovi projekti spremni i da li ima ili nema odugovlačenja u distribuciji novca. Novitet je i sasatanak ministara obrazovanja, ja sam mnogo radio na tom segmentu, možemo da pričamo o autoputevima i željeznicama, možemo da pričamo i našim drugim snovima, ali dok ne popravimo obrazovnu strukturu generacija koje dolaze i koje će voditi naše zemlje dugoročno neće biti pravog rezultata”, ističe Svilanović.
Prema njegovim riječima dobro je da London razmišlja o tome da se razgovara o tome koliko pripremamo nove generacije koje će biti digitalno obrazovane i koje će biti u mogućnosti da vode sve ove naše zemlje.