Crnogorske vlasti ne žure sa konačnom kvalifikacijom događaja u Podgorici. Tako još nema potvrde da je riječ o terorizmu. Ako povučemo paralelu sa sličnim događajima u BiH, vidi se da su domaće vlasti vrlo brzo nakon incidenata izlazili sa tvrdnjom da je riječ o terorističkom činu. U čemu je razlika?

Dalibor Jauković bacio je bombu na ambasadu SAD-a u PodgoricI. To nije bilo dovoljno da istražni organi ovaj događaj kvalificiraju kao terorizam.

“Mi nismo da se može govoriti o terorizmu, sve drugo je u fazi provjera svih okolnosti pod kojim je i na koji način ovaj događaj nastao“, rekla je Lepa Medenica, državna tužiteljica Crne Gore.

Mediji vrve od članaka da je Jauković to učinio zbog nepravde i iz očaja, jer je ostao bez posla. No, da li u njegovom činu ipak ima elemenata terorizma?

“Svaki napad na ambasadu ima elemente terorizma bez obzira šta će istraga pokazati – da li je bio uračunljiv ili nije. Ispunjena su dva elelemnta, a to su nasilje i napad na drugu državu. Ono što je specifično je da se ovako dugo čeka“, kazao je Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Postoji još jedan element, a to je oporuka iz koje se, primjećuje Ahić, vidi politički motiv. Naime, Jauković se protivio ulasku Crne Gore u NATO.

Događaj u Pogorici je prvi napad na neku američku ambasadu u svijetu u 2018. godini. Međutim, sličan događaj koji se dogodio na našim prostorima bio je 2011. godina, kada je pripadnik vehabijskog pokreta Mevlid Jašarović pucao na Američku ambasadu u Sarajevu. Za razliku od slučaja u Crnoj Gori, naldežni u BiH su nakon napada u Sarajevu, kao i u drugim slučajevima, izašli u javnost i bez oklijevanja ustvrdili da je riječ o terorizmu.

Zbog opreza crnogorskih vlasti, malo je i stručnjaka koji analiziraju podgorički napad. Povlačeći paralelu sa pucnjavom na ambasadu SAD-a u Sarajevu, stručnjaci se pitaju da li bi kvalifikacija događaja u Podgorici bila drugačija da je napadač imao drugačije ime i vjeroispovjest?

“Ako uzmemo sve elemente, jedina razlika je to što se ovo može okarakterizirati kao vjerski i religijski terorizam, a ovo je bio revolucionarno-vojni terorizam.U praksi su poznati i drugi motivi, ne samo religijski, nego i ovi koji se vrše iz kriminalnih ili revolucionarnih pobuda“, kazao je Jasmin Ahić – profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Definicija terorizma podložna je različitim tumačenjima. UN ga ovako opisuje:

“Svaki akt koji uključuje ubistva ili povrijeđivanje civila ili ne-boraca, u svrhu zastrašivanja populacije, vlada ili međunarodnih organizacija, sa ciljem da nešto učine ili ne učine, što proizilazi iz tog akta.”

Još jednu od opšte prihvaćenih kvalifikacija terorizma sažeo je američki FBI.

Prema njima, terorizam podrazumijeva “nezakonitu upotrebu sile ili nasilja protiv imovine i lica sa zastrašivanjem i primoravanjem vlade, civilne populacije ili nekog njihovog segmenta sa ciljem ostvarivanja političkih ili socijalnih ciljeva”.

Pod navedeno se može svesti slučaj Andersa Breivika, kada je 2011. godine ubio 77 osoba. No, osuđen je za “destabilizaciju ili uništavanje osnovnih funkcija društva, i stvaranje straha među stanovništvom”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.