Kako je moguće utjecati na to da se sudski postupci protiv novinara vode na efikasan način koji će doprinijeti njihovoj zaštiti kroz pravosuđe?
Na ovo pitanje pokušat će se odgovoriti kroz dvodnevnu radionici o sigurnosti novinara koja se održava u Mostaru u okviru zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope pod nazivom “Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope”.
Cilj radionice je, unaprijediti institucionalne mehanizme zaštite novinara, povećati efikasnosti u istragama, te smanjiti nekažnjivosti napada na novinare.
Prema podacima Udruženja BH novinari u posljednjih 12 godina desio se 91 slučaj krivičnih djela prema novinarima, u šta spadaju fizički napadi, prijetnje smrću, oštećivanje imovine medija i drugi oblici krivičnih djela.
Od 91 slučaja samo 22 su riješena u korist novinara, u njih 19 je zaključeno da ne postoji krivična odgovornost napadača. Trenutno je aktuelno 14 slučajeva, a 35 njih nikad nije profesionalno i efikasno istraženo kroz pravosudni sistem.
“Naš prvosudni sistem i naš zakonski okvir ima dovoljno prostora za efikasniju zaštitu novinara, posebno novinara koji su žrtve fizičkih napada i prijetnji, samo je pitanje koliko su pravosudne institucije spremne da profesionalno i odgovorno vrše svoju dužnost u slučajevima pravosudne zaštite novinara”, izjavila je Borka Rudić iz Udruženja bh. novinari.
Napadi na novinare sve su češći, što je zabrinjavajuće, tvrde novinari koji su i sami bili žrtve. Potrebno je, kažu, o tome javno govoriti , kao i o reakcijama sistema na takve slučajeve.
“Važno je da mi stanemo u zaštitu naših prava, mi smo oni koji non stop brane tuđa prava, ukazujemo na korupciju, kriminal, razne nezakonitosti, međutim mi moramo da budemo spremni da se borimo za svoja prava, na kraju krajeva da insistiramo na tome”, pojasnila je Selma Učanbarlić, novinarka CIN-a.
“Novinari generalno gledano uopšte nisu zaštićeni, bolje je zaštićen onaj četveronožni krzneni medvjed, nego novinari. Neko reče da su mediji ogledalo demokratije jednog društva, to lijepo zvuči, međutim ako gledamo ukupan politički, materijalni i sigurnosni ambijent u kojem novinari u BiH rade, mi smo u 19 vijeku”, navodi Marko Divković, novinar.
Bitno je da se svi akteri društva uključe u ovu priču, kako bi se postigao što veći nivo zaštite novinara u društva, kažu iz ureda Ombudsmena za ljudska prava BiH, koji ukoliko utvrde povredu prava izdaju preporuke i savjetuju novinare . Međutim, mal je broj onih koji im se obraćaju.
Edin Ibrahimefendić, iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH je kazao:
“On je nekih između deset i dvadeset predmeta godišnje, s tim da to ima blagu tendenciju rasta, što je i nama drago da nas novinari prepoznaju kao instituciju kojoj se mogu obratiti.”
No, sami novinari sumnjičavi su po pitanju mogućnosti da institucija ombudsmena za ljudska prava pomogne u rješavanju ovih problema, pomoć tvrde mora biti konkretnija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
