Skoro su 23 godine od završetka rata u Bosni i Hercegovini, uloga Međunarodne zajednice u zbivanjima devedesetih godina na prostorima bivše Jugoslavije, još uvijek je pod upitnikom.
Ta Međunarodna zajednica odigrala je veliku ulogu u raspadu socijalističkog jugoslovenskog bloka. Njene najjače članice bile su Velika Britanija, Francuska i Sjedinjene Američke Države.
Najkontroverznija je bila uloga Francuske u ratu u Bosni i Hercegovini.
O tome svjedoče brojni spisi, knjige i ispovijesti. Florence Hartmann, novinrka i spisateljica, je u svojoj knjizi “Krv realpolitike, afera Srebrenica“ osvjetljava dinamiku vođenja vanjske politike velikih sila koja je uticala na sudbinu namijenjenu enklavama istočne Bosne. Zasnovana na citatima direktnih aktera događaja, nudi neumoljivu i objektivnu demonstraciju stepena odgovornosti velikih sila, posebno Francuske u zločinu genocida koji se odvijao pred njihovim očima.
Ista se francuska politika vodila i kada je u pitanju bio glavni grad Bosne i Hercegovine, pokazuju najnovije ispovijesti. Jedna takva ispovijest je i ona oficira francuskog bataljona snaga Ujedinjenih Nacija u Bosni i Hercegovini 1995. godine.
Guillaume Ancel u svojoj knjizi “Ledeni vjetar iznad Sarajeva” prvi put javno svjedoči o dvosmislenosti i pristrasnosti francuske politike tokom sukoba u Bosni i Hercegovini. Za N1 je rekao da je u izloženosti napadima sa srpskih strana i nemogućnosti na intervenciju, izgubio 18 svojih ljudi.
Nakon odavanja vojne počasti ubijenim vojnicima UNPROFOR-a, nije se detaljnije ulazilo u konkretan uzrok njihove smrti.
Čija je suodgovornost za preko 100.000 ubijenih i preko dva miliona raseljenih u Bosni i Hercegovini?
“Ako ljudska zajednica, ili neka od zajednica država koje su stvorili Europljani, ikada bude pokazala, a morat će pokazati, interes i za istinu o svojoj ulozi i istinu i tome što je ona donijela narodu Bosne i Hercegovine, tada neće biti moguće mimoići ni osudu užasnog nemorala i cinizma politike čiji su protagonisti bili Francois Mitterand, John Major, Butros Butros Ghali i njihovi suradnici i nasljednici, sve do kraja rata.” – napisao je akademik Muhamed Filipović ( djelo “Pitanje odgovornosti za rat u Bosni i Herzegovini 1992-1996”).
U nastavku pogledajte kompletan razgovor sa Ancelom:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
