Ugledna južnoslavenska filologinja dr. sc. habil. Snježana Kordić u Sarajevu je na Filozofskom fakultetu održala predavanje o temi “Jezik kao sredstvo ideološke propagande”, na koje su se odazvali brojni studenti i zainteresirani građani, kao i predstavnici medija.
Na predavanju je dr. Snježana Kordić napravila kritički presjek o uskoj povezanosti profesora materinskog jezika na fakultetima u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori sa vladajućom nacionalističkom ideologijom.
Predstavnik Studentske asocijacije Filozofskog fakulteta STAFF, Suad Beganović, u uvodnom obraćanju rekao je kako se na ovom fakultetu većinski o jeziku govori selektirano, ideološki obojeno i uz dopuštenje režima:
“Govoriti drugačije podrazumijeva biti hrabar, trpiti napade, provokacije i difamacije. Snježana Kordić doživjela je sve to jer se usudila primijetiti jednostavnu istinu, da je jezik jedan. U praksama standardiziranja jezika naučno je ispitala i dokazala svezu nacionalizma i jezičnih politika. U svojoj knjizi ‘Jezik i nacionalizam’ mnogo preciznije i šire od mog uvoda, opisane su prakse jezičkih nacionalista”, rekao je u uvodnom izlaganju Suad Beganović, pozdravivši lingvisticu Kordić.
Ona je, između ostaloga, ponovila tezu o tome kako se u navedenim državama govori jedan zajednički jezik policentričnoga tipa, kakav je – kako ističe “njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski i brojni drugi jezici u svijetu”. Dodala je da bi ovdašnji lingvisti trebali konačno pogledati stvarnosti u oči i odbaciti nacionalističku ideologiju, koju svojim djelovanjem podupiru:
“Domaći lingvisti prodaju maglu. Oni su ti koji su se nametnuli kao ‘državotvorni’, kao oni koji štite narod od raspada. Šire paniku i prikupljaju poene tako što su na usluzi nacionalističkim garniturama kad god to zatreba; a naročito u vrijeme kada se bliže izbori. Tada su posebno angažirani na sijanju straha, netrpeljivosti i osjećaja ugroženosti”, kazala je za N1 dr. sc. habil. Snježana Kordić, uoči predavanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, prilikom čega je predstavnike struke pozvala na zajednički angažman usmjeren u borbru protiv nacionalizma.
“Tvrdnja nacionalno zaslijepljenih filologa na južnoslavenskim prostorima da od devedesetih godina više nemamo zajednički jezik, nego da svaki narod ima svoj zaseban jezik – nema uporište ni u jezičnoj stvarnosti, ni u znanosti o jeziku. Tu tvrdnju čak i laici mogu s lakoćom odbaciti jer svaki čovjek u Bosni i Hercegovini bez problema razumije jezik iz susjednih zemalja i na to gleda kao na prednost, a ne kao na nedostatak”, istakla je Kordić.
Lingvistica Kordić, široj javnosti poznata po naučnoj monografiji “Jezik i nacionalizam” iz 2010. godine, osvrnula se i na prakse tzv. čišćenja jezika, odnosno jezičnog purizma:
“Jezični purizam prisutan je u ovim zemljama, a posebno je intenzivan u Hrvatskoj. Tamo od početka 90-ih godina filolozi šire uvjerenje da je hrvatskija ona propagirana riječ koju zna što manji broj Hrvata, a najhrvatskija je ako ju nitko ne koristi. Zapravo, nastoji se uvesti pravilo da je ispravno govoriti ne onako kako govori većina govornika, nego onako kako jezični aktivisti kažu da treba govoriti”, zaključila je lingvistica Snježana Kordić, pozivajući se na inozemne istraživače te dodavši da je purizam oruđe koje služi rasističkoj i nacionalističkoj ideologiji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
