Višesatni pregovori u rezidenciji Lars-Gunnara Wigemarka samo su posljednji u nizu takvih sastanaka održanih posljednih mjeseci.
Kako nam je potvrđeno, na stolu je bilo nekoliko prijedloga međunarodne zajednice u vezi sa popunjavanjem Doma naroda Federacije. Među njima i onaj o formiranju takozvanog super-kluba, koji bi činili svi izabrani poslanici iz kantona.
Bošnjački poslanici bi, prema tom prijedlogu, birali 17 bošnjačkih delegata u Dom naroda, hrvatski hrvatske delegate, srpski delegate iz reda srpskog naroda, i “ostali” one iz reda nekonstitutivnih naroda. No, ni ovaj prijedlog nije bio dovoljno dobar da zadovolji apetite stranaka.
VEZANE VIJESTI
Dok pojedini učesnici razgovora govore o prijedlozima međunarodne zajednice, drugi to odbacuju.
“Nije bilo nikakvog prijedloga. Mi smo jednostavno razgovorali, i u ovom trenutku se nismo dogovorili ni oko jednog pitanja”, izjavio je Šefik Džaferović iz SDA.
U priču o izmjenama Izbornog zakona uključio se i Institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane. Oni smatraju da sve ovo ide u korist HDZ-u BiH, čiji je cilj, kažu, stvaranje trećeg entiteta.
“Dragan Čović želi još jedan mandat u Predsjedništvu BiH i želi do početka Općih izbora 2018 osigurati faktičku podjelu BiH sada u već u kohabitaciji sa CIK-om, koji treba osigurati podjelu BiH i izbore po mjeri HDZ-a i Dragana Čovića, a unutar HDZ ovaj podrivački pokušaj izmjene izbornog zakona se već naziva ‘Lex Čović'”, poručili su.
Čović je pred UN-om ponovio raniji stav da je prema sadašnjim odredbama, Izborni zakon BiH diskriminatoran prema manjinskim zajednicama. Istovremeno neustavne odredbe Izbornog zakona narušavaju simetriju u pravima između konstitutivnih naroda države BiH, stavljajući ih u nejednaku poziciju u smislu mogućnosti izbora svojih političkih predstavnika, čime se ograničava i ugrožava njihovo ravnopravnost u sudjelovanju i suodlučivanju unutar institucija sistema.
Na marginama teških stranačkih pregovora, pojavljuju se i drugačiji prijedlozi rješavanja predizborne krize. Jedan od takvih je i da se smanje ingerencije Domu naroda Federacije, i da odlučuje smao o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa.
“Ustavni sud BiH je svojom odlukom utvrdio da Dom naroda nije dom kantona, nego isključivo Dom naroda. Ako je tako, onda se i sama nadležnost i funkcija Doma naroda mora promijeniti na način da on nema punu zakonodavnu funkciju kao do sada, nego da odlučuje isključivo o vitalnom nacionalnom interesu”, poručila je Lidija Korać, bivša članica CIK-a.
“Mi smo rekli da ako želite etnički dom, kako to želi HDZ, onda Dom naroda treba svesti na Dom koji će odlučivati samo po katalogu vitalnog nacionalnog interesa”, stava je Damir Bećirović iz DF-a.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka podsjeća da je prema Washingtonskom sporazumu Federacija ustrojena kao zajednica ravnopravnih kantona, ali da se odlukom Ustavnog suda u slučaju Ljubić se insistira na legitimnom predstavljanju naroda.
“Onda je logično da Dom naroda bude intervenirajući dom u odnosu na odluke Predstavničkog doma, u slučaju kada se posumnja da je ugrožen interes konstitutivnih naroda”, kazao je Kasim Trnka, profesor Ustavnog prava.
Revidiranjem ingerencija Doma naroda bila bi uklonjena i disproporcija, u odnosu na Vijeće naroda u Republici Srpskoj, koje nema zakonodavnu ulogu.
Kada bi se ova praksa prepisala u Federaciji, pojednostavila bi se procedura odlučivanja, jer na Dom naroda ne bi morale ići sve odluke Zastupničkog doma, kao što je to slučaj sada.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
