Građani Bosne i Hercegovine nisu upoznati sa svime što se dešava u vezi sa Izbornim zakonom i njegovim izmjenama, odnosno - nisu upoznati sa suštinom problema, ocijenio je u razgovoru za N1 Nedim Ademović, advokat.

Istaknuo je da je ovaj, vrlo kompleksan problem, potrebno građanima približiti – i objasniti ga jednostavnim jezikom.

“Krajnji rok za reforme je početak maja. Ako se do tada ne izvrše izmjene Ustava i Izbornog zakona, u velikoj smo krizi. Svaka država koja nije u stanju da provede izbore – smatra se nedemokratskom, šalje poruku međunarodnoj zajednici, Vijeću Evrope poruku da nismo partneri demokratskoj zajednici država i da nas je potrebno drugačije tretirati”, naveo je Ademović.

On je naglasio da nije pobornik opcije da Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) izađe sa rješenjem, odnosno upotrijebi bonske ovlasti – jer je to vrijeme, po njegovom mišljenju, prošlo.

“Mi smo postali demokratska, pravna, suverena država. Na nama je da branimo taj suverenitet. Međunarodna zajednica je korisna, nemoguće je bez njih. Međutim, ne možemo imati odnos u smislu tutorstva. Zagovornik sam ustavnog patriotizma, želim da svoj Ustav posmatram i kažem da sam suveren, a jedno što možemo naspram međunarodne zajednice je partnerstvo”, naveo je Ademović za N1.

OHR, prema njegovim mišljenju, treba da ima medijatorsku ulogu u kompletnom procesu.

Do sada su se razmatrali prijedlozi izmjena izbornog zakona koje su predložili HNS i SDA, a niti jedan nije prošao jer “to je odraz političke nekulture”.

“Naglasit ću da je HNS udruženje građana, i tako nešto u političkom životu ne postoji. To su stranke sa hrvatskim predznakom i iritira me kad se nameće taj termin HNS. Onda bi ljubitelji ptica mogli da daju svoj prijedlog. Prijedlozi nisu prošli jer je to odraz naše političke kulture od Dejtona do danas. Živimo takav život da se izmjene neophodnih normi ne dešavaju u institucijama, nego vaninstitucionalno. Ključne reforme provode lideri političkih stranaka”, izjavio je.

Kazao je da će i ovaj put rješenje doći samo ako se moćnici zajedno sa međunarodnom zajednicom dogovore oko kompromisa i daju nalog svojim predstavnicima da usvoje to što se deogovre van institucija BiH. Ademović je kazao da se od presude Sejdić-Finci počinje komplikovati situacija. 

“Svaka presuda ide u pravcu demokratizacije parlamentarnog života, da se omogući svim građanima bez obzira na etničku pripadnost – jednaka politička prava, koja se na negativan način odražavaju u zakonodavnim tijelima”, naveo je Ademović za N1.

Gradivo se, tvrdi, nagomilalo, iskomplikovalo i sada je nemoguće sve to implementirati bez da se ne provede kompletna reforma Ustava i Izbornog zakona.

“Presuda Sejdić-Finci zahtjeva da se Predsjedništvo BiH otvori za sve građane. Zornić protiv BiH zahtjeva da se građanima koji ne pripadaju kolektivitetu omoguće jednaka politička prava. Odluka Pilava protiv BiH nalaže da se izjednače kolektivna prava konstitutivnih naroda, da Bošnjaci i Hrvati u RS imaju jednaka prava kao Srbi, i da Srbi u FBiH imaju jednaka prava”, pojasnio je.

“Ustavni sud po zahtjevu Bože Ljubića donio je odluku o neustavnosti izbornog zakona. Ustavni sud van snage je stavio određene koncepte usvojene Vašingtonskim sporazumom”, naveo je.

“Reforma Predsjedništva BiH, reforma Parlamenta BiH i Parlamenta FBiH – nije jednostavna, a osnovni princip koji treba slijediti jeste da se rješenje moraju kretati unutar pravnih okvira”, rekao je Ademović za N1.

“Predsjedništvo BiH mora biti ponuđeno svim građanima BiH. Mora podržavati građane i uživati legitimitet konstitutnih naroda. Ustavni sud poručio da Dom naroda treba od reforme imati isključivu ulogu zaštitniika konstitutnih naroda”, dodao je gost Ivane Crnogorac u Danu uživo.

“Odluka Ustavnog suda je formalna prepreka da se izbori 2018. godine ne održe. Ljubić je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona, norma se nalazi i u Ustavu FBiH. Izborni zakon u smislu načina izbora federalnih tijela crpi formu kakvu propiše Ustav FBiH. Odgovorno je da ako se pokrene postupak i protiv Ustava FBiH i izbornog zakona – da se donese rješenje za oba pravna akta, da se ne bi našli u situaciji da u Ustavu stoji jedna norma, a u Izbornom zakonu druga”, upozorio je.

CIK je obavezan da slijedi Izborni zakon, kazao je Ademović, ali dodao da je nemoguće implementirati izbore koji se ne sprovedu u skladu sa Ustavom.

“Ustav FBiH je nadređen akt. Ako se sprovedu izbori u skladu sa Izbornim zakonom kakav je danas, lako je da neko pokrene postupak jer će rezultati biti suprotni Ustavu FBiH”, pojasnio je.

Drugim riječima, ako Ustavni sud donese odluku – može se desiti da se provede reforma koja je u suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda, BiH se nalazu i u “zeitnotu”.

Po njegovom mišljenju Ustavni sud BiH snosi veliku odgovornost, a odluke mora donijeti po hitnoj proceduri, odnosno da riješi dilemu da li je Ustav FBiH nesuglasan sa Ustavom BiH i da li će da odluka doživjeti sudbinu izbornog zakona.

“Ako se to desi, reforma Parlamenta FBiH, Doma naroda išla bi u jednom pravcu, a ako Ustavi sud odluči da je u skladu sa Ustavom – reforma Doma naroda bi išla u drugom pravcu”, rekao je Ademović.

Za kraj je poručio da je BiH, po ovom pitanju u teškoj situaciji – i da mora postojati jasna slika u kom pravcu će reforma ići.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.