Zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini duguju preko dvije milijarde konvertibilnih maraka, pri čemu Federacija, po dugovanjima, prednjači u odnosu na Repubiku Srpsku. To su tvdnje koje dolaze iz Ljekarske komore Federacije.
Provjerili smo ko su najveći dužnici u državi, kakva su iskustva pacijenata i šta kažu stručnaci te koja su potencijalna rješenja za zdravstvo u kolapsu?
Od svih zdravstvenih ustanova, najveći dužnik u državi je Sveučilišna klinička bolnica Mostar. Tridesetprvog januara dug je iznosio preko 70 miliona KM. U Federaciji slijede “Opšta bolnica Konjic” sa preko 13 miliona, Kantonalna bolnica “Safet Mujić” u Mostaru sa skoro 7 miliona, “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu sa oko 6,5 miliona, Dom zdravlja Drvar sa preko 4 miliona. No, ovdje nije kraj spisku. U Republici Srpskoj, najveći dužnik, na 31. decembar prošle godine, je Klinički centar Banja Luka sa skoro 50 miliona KM, a zatim Klinički centar Istočno Sarajevo sa više od 26 miliona KM, podaci su republičke Poreske uprave.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu na spisku nećete naći, jer nema dugovanja po osnovu javnih prihoda, koje evidentira Poreska uprava FBiH. No, u Ljekarskoj komori Federacije, spominju se ukupna dugovanja u zdravstvu koja su već dostigla deset cifara. Dug je, tvrde, prešao dvije milijarde maraka.
“Prednjači Federacija, sa nekih milijardu i dvjesto, dok je RS negdje oko milijardu, milijardu i sto. Razlog je neodgovoran način finansiranja, je neodgovoran i loš način finansiranja. Očito je da je postojeći način finansiranja, velikih bolničkih sistema, neučinkovit. Otvoriti priču o jedinstvenom zdravstvenom sistemu, dakle, koji će biti isti u svim dijelovima FBiH. Na taj način bi svi pacijenti imali ista prava, što piše u zakonu, ali se na terenu ne dešava”, kazao je Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore FBiH.
Da rascjekpan zdravstveni sistem stvara poteškoće, slažu se i drugi zdravstveni radnici.
“Ono je vrlo opterećeno velikim brojem ministarstava, zavoda za javno zdravstvo, fondova zdravstvenog osiguranja. Osnovni cilj reforme u zdravstvu bi bio rješavanje nagomilanih dugova u zdravstvu, jačanje konkurentnosti privrede. Prijedlog je da se povećane akcize od alkohola i duhana usmjere u zdravstvene fondove”, smatra Zumreta Bihorac-Kučuk, specijalista porodične medicine i direktorica organizacione jedinice Dom zdravlja Novo Sarajevo.
“Imamo problem nejednake zdravstvene usluge, u smislu, dakle, da pacijent koji je u Širokom Brijegu ili Orašju nema isti pristup zdravstvenim uslugama, kao onaj u velikim centrima kao što su Tuzla, Sarajevo i slično“, kaže Edisa Trumić, Farmaceutski falultet Tuzla.
No, veliki centar ne znači da su problemi mali. Pacijentica iz Sarajeva priča o posljedicama finansijskih problema u zdravstvu koje je doživjela na svojoj koži.
“Desilo se to da sam imala MRSA infekciju i hitno sam poslana na ifektivnu kliniku na Koševskoj klinici. Doktor mi je rekao da je hitan slučaj i da nema smisla da on to pregleda i da moram hitno na čišćenje rane. Rekla sam, možete li previti ranu, jer je to počelo da krvari, ali on je rekao da nema nikakvih uslova da to urade”, ispričala je svoje iskustvo Amra Tabučić.
Ovo nije usamljen primjer, niti je spisak navedenih dužnika bio konačan. Ne bude li adekvatne strategije reforme, zdravstvo u državi bit će još dugo na koljenima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
