Zaštita potrošača se mora podići na viši nivo, zaključak je sjednice Vijeća za zaštitu potrošača BiH. Zakon postoji, ali implementacija nije na zadovoljavajućem nivou i nije ista u oba bh. entiteta. Brojni potrošači nisu ni svjesni prava koja imaju.
Uobičajen dan na sarajevskoj pijaci. Nudi se domaća proizvodnja, često nedovoljno plaćena, kažu prodavci, žaleći se na velike izdatke, koji su rasli i nakon posljednjeg povećanja akciza, no pričaju nam cijene nisu mijenjali. Bitku biju sa, kako kažu, nelojalnom konkurencijom, mahom tržnim centrima.
“Troškovi su naši veći nego što jesu, što bi trebali da budu. Troškova ima više, a cijene su ostale sve iste, čak i povoljnije, povoljniji smo nego tržni centri. Frišku robu uvijek imamo. I povoljniji smo nego ijedan tržni centar, pratimo sve tržne centre”, kaže jedna prodvačica.
A tamo se, tvrde građani, dešavaju tiha, tzv. puzajuća poskupljenja. Potrošačka korpa sve je skuplja, ali i praznija.
Anketa:
– Kada vidite šta ste prije 3 mjeseca moglu kupiti za 50 KM, šta možete sad, to su ta poskupljenja koja ne osjetimo, ali idu gore.
– Svugdje su porasle, nevjerovatno, pomalo 5-10 feninga i to je tako, znali smo to smo i očekivali.
Ali mnogi od njih ne znaju svoja potrošačka prava, i kome se obratiti u slučaju njihovog kršenja, koje je svakodnevno, tvrde i iz Vijeća za zaštitu potrošača BiH.
Brojni kupci iako nezadovoljni uslugom i robom koju kupuju, kažu često ne znaju kome se obratiti i kome prenijeti to svoje nezadovoljstvo. Kažu da često nisu ni svjesni svojih potrošačkih prava.
Anketa:
– Mi potrošači smo totalni ugroženi. Evo od banalnih kesa, nigdje u posluzi, u marketima, ne bi trebali naplaćivati kese oni naplaćuju. Mislim takvih stvari ima nevjerovatno.
– Ja uopšte ne znam nijednu asocijaciju koja brine o potrošačima uopšte. (Znate li vi koja su vaša prava kao potrošača?) Ne, ne. Ja znam jedino da ako nešto nije ok, da mogu vratiti u prodavnciu sa računom i to je to.
– Ne znam, pravo da vam kažem, znam da postoji ta zaštita potrošača, ali pravo da vam kažem ne znam ni gdje su.
Iz Vijeća kažu da su jedna od adresa za žalbe i oni, ali i resorno ministarstvo, konkurencijsko vijeće, ombudsmeni, udruženja potrošača. Najviše je žalbi na isporuku električne i toplotne energije. Danas obećavaju unapređenje implementacije postojećeg zakona o zaštiti potrošača i njegovo usklađivanje sa EU standardima, ali još važnije i među entitetima.
“Taj broj pritužbi u odnosu na prethodne godine se nije smanjio, naprotiv on se umnožava, i to je alarm za uopšte, za cijelo društvo, da uopšte zaštitu potrošača podigne na jedna viši nivo”, ističe Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine BiH.
“Mi jednostavno moramo poboljšati poziciju potrošača i u javnim uslugama i u zdravstvu i u obrazovanju i u trgovini i u turizmu. Ovo je jedna oblast koja je dinamična i potrebno je na njoj godišnje raditi poboljšanja”, dodaje Marin Bago, Udruženje FUtura Mostar.
Dok se to ne dogodi potrošači u BiH, zavisno od toga u kojem entitetu žive i dalje će imati drugačija prava. U RS koja je 2010. usvojiila svoj, unaprijeđeni zakon, glas kupaca više se cijeni.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
