Statistike o smrtnosti zbog bubrežnih oboljena su alarmantne, zbog čega je od velike važnosti jačanje svijesti o potrebi doniranja organa nakon moždane smrti - navode iz donorske mreže BiH.

U okviru druženja koje je upriličeno ispred Sarajevske katedrale povodom Svjetskog dana bubrega, građanima su podjeljeni edukativni materijali o prevenciji hronične bubrežne bolesti, riziko faktorima njenog nastanka, a tradicionalno su potpisivane i donorske kartice.

Aida Ćorić aktivistica donorske mreže BiH je kazala : “Cilj je kao i uvijek da probudimo svijest kod građana BiH naravno u pozitivnom smislu. Da stalno potenciramo na potpisivanju donorskih kartica, širimo mrežu razmišljanja o doniranju organa- to se radi svugdje u svijetu, to se radi u EU, pa evo radi i BiH.”

Novi zakon o pretpostavljenom darivanju usvojen je 21. novembra prošle godine. Ovaj zakon ima model informiranog pristanka koji podrazumijeva da se ljudi u toku života izjašnjavaju o želji da doniraju organe. U tom slučaju se vodi registar potencijalnih donora nakon smrti, koji još nije napravljen, zbog čega se trenutno transplatacija vrši isključivo uz saglasnost porodice.

“Pacijenti naravno donorsku karticu koju potpišu ostave u zdravstvenu knjižicu. Iako postoji potpisan dokument, mi uvijek kada nastupi moždana smrt,moramo pitati porodicu za saglasnost o darivanju organa”, pojasnila je Ćorić.

Sve dok zakon ne stupi na snagu, najviše trpe pacijenti, koji se svakodnevno susreću s dijalizom.

“Vjerujte ja se nekada osjećam kao hajvanče, jer sam svaki drugi dan 4-5 sati vezan za taj aparat. Moram da ležim mirno da ne bi šta pomjerio, da ne bih iščupao igle. Ja se dijaliziram preko katetera, meni je 6 fistula stalo. Vidite kako se dijaliziram, ovo je meni zadnja opcija ako se ubrzo ne operišem, moje stanje će doći u tešku, i možda neizlaznu situaciju”, ispričao nam je Ismail Kurtović, dijalizni bolesnik.

Iz Donorske mreže BiH dodaju da na nivou države još ne postoji lista čekanja za transplantaciju organa. U BiH su registrovana 2.684 bolesnika na dijaliznom liječenju. Od toga je u RS oko 1.100, u Federaciji BiH oko 1.500 i Distriktu Brčko oko 90.

Od osnivanja Donorske mreže do danas potpisano više od 16.000 donorskih kartica. Prva ovakva transplantacija urađena je 2006. godine i otada do 2017. godine bila su ukupno 24 donora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenihmrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.