Je li Bosna i Hercegovina tačka gdje se sudaraju interesi velikih sila? Stručnjaci, ali i političari su saglasni da je to tako, ali se teže slažu u procjeni čiji je utjecaj jači, ili - koja od velikih sila ima povoljan, a koja negativan utjecaj na političku stabilnost zemlje. Rusija je ponovno u fokusu. Koliko je i prisutna u BiH?
Plakati podrške Vladimiru Putinu i Rusiji na ulicama Banjaluke. Putinu na pobjedi čestitao Milorad Doduk, uz uvjerenje “da će se dosadašnji bliski odnosi i bratska saradnja između Republike Srpske i Ruske Federacije, čemu je Putin dao i lični doprinos, dodatno osnažiti”.
U Moskvi je i predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić. Učestvuje u posmatračkoj misiji nadgledanja izbornog procesa. To je otvorilo polemiku o navodnom dolasku ruskih IT stručnjaka i o njihovom navodnom učestvovanju u izbornom procesu u BiH. Iz CIK-a su za N1 ove navode odlučno odbacili, nazvavši ih neistinama. Rusija jeste zainteresirana za BiH, priznaje to i Sergej Lavrov.
“Osnovnom principu da se o svim pitanjima razvoja BiH mora da bude sporazum dva entiteta i tri državotvorna naroda”, ističe Lavrov.
Ruski ambasador je u situacijama poput referenduma o 9. januaru, ili revizije tužbe protiv Srbije bio jasan.
“Mi to smatramo kao opasnu situaciju koja može dovesti do konflikta”, kazao je ranije Petar Ivancov.
“Da li ona treba da se odrekne nacionalnog dana, koji je slavila 20 godina. To nije bilo pravedno”, komentarisao je Ivancov odluku da se u bh. entitetu RS obilježava 9. januar.
Istina jeste da Rusija, također, stalno ponavlja da se mora poštovati teritorijalni integritet BiH. No, izvještaji zapadnih instituta i vlada prepuni su tvrdnji da je ruski utjecaj u BiH evidentan do te mjere da može dovesti do blokade ulaska zemlje u NATO, putem veta Republike Srpske, ili trajnije destabilizacije ovog područja. Kako to izgleda na terenu, objasnili su u Centru za sigurnosne studije.
“Tako na preko 20 deklaracija EU koje su išle na uštrb Rusije, BiH se nije usaglasila i nije ih usvojila, iako je obavezna kao potencijalni kandidat”, kaže Denis Hadžović.
A može li se nešto promijeniti usvajanjem Strategije vanjske politike? Ovaj dokument jasno kaže da BiH treba pratiti vanjsku politiku Unije, i u pogledu restriktivnih mjera prema trećim zemljama.
“Ne, zašto bi pratili stavove EU, ako i EU nema zajednički stav. Mi u nekim temama idemo ispred EU”, tvrdi Dragan Čović.
U BiH uskoro bi trebali stići vjesnici ruske ideje, Noćni vukovi ili Putinova braća, kako ih još zovu. Njih je Dragan Mektić proglasio potencijalnom sigurnosnom prijetnjom. SIPA za N1 kaže da prate sve grupe ili pojedince koji su sigurnosno interesantni. O ovim ocjenama premijerka RS Željka Cvijanović kaže:
“Nastoje na RS da zakače metu, koji pričaju o ruskom uticaju, koji govore o paravojnim formacijama, na način da predstavljaju RS kao prijetnju, maltene globalnu”.
Koliko je BiH zanimljiva globalnim silama, uključujući i Moskvu, teško je izmjeriti. Ako govorimo o ulaganjima, Rusija je peti naznačajniji investitor u BiH, sa 816 miliona maraka. No, posljednje dvije godine ruske investicije bilježe negativni predznak, sa minusom od 55 miliona maraka. Nadležni objašnjavaju da razlozi za minus u investicijama mogu biti – poslovanje kompanije s gubitkom, promjena vlasničke strukture, vraćanje prethodnih zaduženja, ili povlačenje kapitala.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
