Amor Mašović, član Kolegija Instituta za nestale BiH prije nekoliko dana je otkrio da postoji mogućnost da neki uzorci nestalih osoba nisu tačni te da se isti moraju ponovo analizirati i identifikovati.

U razgovoru za N1 je pojasnio o čemu se tačno radi i koji su naredni koraci.

“Ne radi se o pogrešnim DNK identifikacijama, nego o pogrešnim klasičnim identifikacijama, koje su vršene do 2001. godine. Takvih je 8.372 osobe u BiH, a urađene su na osnovu elemenata odjeće, obuće, ličnih predmeta i dokumenata. Porodice koje su imale više nestalih, do 2001. godine su identificirale samo jednog sina. Drugog ne. Dale su krv, za tog drugog sina i njegove identifikacije. Onda je na bazi toga ustanovljeno da je napravljena greška pri identifikaciji prvog člana, da sin kojeg su klasično identitfikovali – leži možda u masovnoj grobnici”, kazao je Mašović.

Što se tiče identifikacije žrtava genocida u Srebrenici – on je kazao da su sve identifikacije tu rađene putem DNK, njih 7.000 izuzet prvih stotinjak žrtava.

“Nema rizika tu, pomažemo porodicama koje su potencijalno pronašle najmilije, ali ih ne mogu identificirati jer ih je neka porodica uzela na bazi klasične identifikacije”, pojasnio je Mašović u gostovanju na N1.

U 12 mrtvačnica širom BiH leži oko 2000 ekshumiranih, neidentificiranih tijela, koja su proteklih 20 godina ekshumiranih iz pojedinačnih, zajedničkih i masovnih grobnica, a koja još nisu dobila identitet. Zašto?

“Porodice koje su izvršile klasične identifikacije, a sumnjaju u vjerodostojnost, pozivamo njih da se jave u Institut za nestale. Mi ćemo ih povezati sa laboratorijom, dat će krv i provjeriti da li su ispravno postupili prije 15-20 godina. Ako se ustanovi da se neko tijelo podudara – značit će da su napravili grešku. BIt će im predato tijelo stvarnog srodnika. Tijelo druge osobe će se vratiti u mrtvačnicu radi utvrđivanja identiteta. To je dvostruka dobit, omogućit će nekome da dođe do posmrtnih ostataka najmilijih”, ispričao je Amor Mašović.

To jeste bolan proces, naveo je, ali kazao da će se krv uzimati samo na dobrovoljnoj bazi.

“Vjerujem da to nije veliki broj slučajeva, nekoliko desetina, do par stotina. Možda ni toliko, ali će pomoći”, kazao je.

Još 7.000 državljana BiH traži rasvjetljavanje sudbine svojih nestalih članova. Je li se proces pronalska usporio?

“Nije toliko sistem zakazao, moguće je da u ladicama policijskih stanica, agencija iz rata – nalaze se podaci o masovnim grobnicama. Zakazala je svijest onih koji imaju saznanja – ali nisu involvirani u proces pronalaska, njihova svijest je zakazala”, kazao je Amor Mašović za N1.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.