Porast broja migranata i tražitelja azila

Vijesti 22. mar 201819:10 > 19:11
Ilustracija

Prekjučerašnje hapšenje muškarca iz Sarajeva u Foči, zbog krijumčarenja migranata, nije usamljen slučaj. Manjak službenika u GP jedan su od problema u nizu. Brojni su izazovi pred BiH, a međunarodne organizacije priskaču u pomoć.

Granična policija ima sve više izazova da sa ograničenim ljudstvom pokrije nepregledne teritorije. Njihova sistematizacija je stara 10 godina i ne odgovara aktualnim izazovima. Trenutno u GP, kako su nam rekli, nedostaje skoro 600 policijskih službenika.

Sistematizacija stara, a problemi novi. Krijumčarenje ljudi sve je češća pojava. Prošle godine je, prema podacima GP BiH bilo 21 krivično djelo “krijumčarenja ljudi”, sedam krivičnih djela “organizovanje grupe ili udruženja za vršenje krivičnog djela krijumčarenja migranata”. O povećanju govore i podaci iz MUP-a RS-a. Od početka godine 5 krijumčarenja, a u cijeloj prošloj 8.

Izazove osjete sve karike u lancu. Sa porastom broja migranata porastao je i broj tražitelja azila. Obrada jednog zahtjeva traje oko četiri mjeseca. Postupci se, uglavnom, ne dovedu do kraja, kažu u Ministarstvu sigurnosti BiH. Administracija je opterećena.

“U ovoj godini namjeru za azil iskazala je 761 osoba, a od toga na registraciju je pristupilo 218 osoba. Imamo veliki raskol između iskazanih namjera i broja podnešenih zahtjeva. To znači da se zloupotrebljava postupak azila”, pojašnjava Marijan Baotić, sektor za azil Ministarstva sigurnosti BiH.

No, za BiH jedan od najvećih izazova ostaje smještaj za tražitelje azila. Međunarodne organizacije priskaču u pomoć.

“IOM u BiH je upravo dobila sredstva iz našeg sjedišta u Ženevi da bi se obezbijedio smještaj za tražitelje azila koji ne mogu biti smješteni u zvaničnom smještaju, te za direktnu pomoć za ranjive skupine, kojima treba psihosocijalna pomoć, medicinska pomoć ili odjeća. Ova sredstva usmjerit ćemo u Ministarstvo sigurnosti, ali i volonterima koji pomažu migrantima”, kaže Peter Van der Auweraert, predstavnik Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i subregionalni koordinator za Zapadni Balkan.

Migranti se za pomoć obraćaju i UNHCR-u.

“Pružamo besplatnu pravnu pomoć i psihosocijalnu pomoć tim ljudima. Pomažemo i pri koordinaciji oko smještaja tim ljudi. Trenutno je dosta izazovna situacija. Mogu i kod nas u info centru podnijeti zahtjev za azil prema Sektoru za azil Ministarstva sigurnosti BiH”, dodaje Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a.

Prema podacima GP, najviše je migranata iz Sirije. Migranti uglavnom dolaze bez dokumenata, te identifikacija predstavlja dodatni izazov. Povećanje broja bilježi se i u proteklom periodu. Do 18. marta ove godine otkriveno skoro 700 migranata. Od ulaska u zemlju odvraćeno preko 750.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.