Britanski časopis "The Economist" objašnjava zašto je Mreža UN-a za održiva razvojna rješenja Fince proglasila najsretnijom nacijom na svijetu. U uvodnom dijelu teksta je napravljen kratki osvrt na historiju Finske. Pa se tako podsjeća da je mnogo vremena prošlo od 1860. godine kada je 9 posto od ukupnog stanovništva Finske umrlo od gladi.
Norveška, Danska i Island su nakon Finske zauzele tri uzastopna mjesta na svjetskoj listi najsretnijih država, piše “The Economist”. Ovo je jedno u nizu priznanja za ovu državu na sjeveru Evrope koja i u prethodnim godinama od strane različitih organizacija proglašavana najstabilnijom, najslobodnijom i najsigurnijom zemljom. Logično pitanje se postavlja: zašto je najsretnija nacija na svijetu koja živi u državi u kojoj postoje surove meteorološke prilike?
“The Economist” objašnjava da je UN u istraživanju “Svjetski izvještaj o sreći” koristio Gallup-ove podatke kako bi uvidio koliko su ljudi sretni svojim životima. Varijable ili pokazatelji istraživanja bili su BDP po osobi, socijalna sigurnost, mogućnost životnog izbora, stepen slobode i korupcije. Razlike među najbolje rangiranim državama na listi su male, a ovo je po prvi put da se Finska pozicionirala na prvo mjesto. Pokazatelji koji su razmatrani u istraživanju ukazuju na zaključak da su najsretnije nacije one koje imaju razvijen socijalni sistem i u kojima su institucije u službi građana. Istraživanje je pokazalo da u takvim državama postoji i veća spremnost da se u sistem integriraju imigiranti. Uopšte nije iznenađujuće što su se na dnu liste našle siromašne i države u kojima vlada nasilje. Naravno da u Jemenu ili Sriji ljudi nemaju razloga da budu sretni, objašnjava “The Economist”.
Koji je razlog da Finci budu najsretniji na svijetu? Sudeći prema riječima njih samih, ne postoji jedan, već postoji više razloga. Neki od njih su sretni što imaju ljetnikovac i baštu u kojoj uzgajaju krompir. S druge strane izvor sreće predstavljaju besplatno obrazovanje, mogućnost roditeljskog odsustva s posla, mogućnost da se uživa u životnim zadovoljstvima… Čak 80 posto Finaca ima povjerenje u policiju, obrazovni i zdravstveni sistem. Značajni uzročnici sreće u Finskoj su i: progresivno oporezivanje, prilično pravedna raspodijela bogatstva, briga za majke i radnike. Zapravo, Finska je jedna od najboljih država za majčinstvo i za radnike. Posljedica toga jeste da su manje socijalne razlike, kao i razlike u socijalnom statusu između žena i muškaraca. Ova država je uspjela da i u značajnoj mjeri smanji stopu samoubistva. Od 2000. godine do danas je stopa samoubistva smanjena za 30 posto. Ne samo domicilno stanovništvo, već i imigranti su izrazili visok stepen zadovoljstva zbog mogućnosti da se integriraju u društvo.
Istraživanje je donijelo jedno iznenađenje, a to je da najbogatije nacije nisu i nužno najsretnije. Da je to tako, “The Economist” pokazuje na primjeru SAD-a u kojima su se novčani doprinosi stanovništva udvostručili u posljednjih 40 godina. Međutim, najveća svjetska sila-SAD su se našle na 18. mjestu, što je pet mjesta lošije u odnosu na isto istraživanje od prije dvije godine. Iza SAD-a, na 19. mjestu se našlo Ujedinjeno Kraljevstvo. Zašto najbogatije nacije nisu i najsretnije? “The Economist” uzroke vidi u problemu gojaznosti koji pogađa znatan dio populacije i depresiji.
Ipak, potrebno je biti svjestan da je osjećaj sreće i zadovoljstva određen starosnom dobi, socijalnoj grupi kojoj pripadamo, kao i kulturološkim vrijednostima. Pa su tako stanovnici Latinske Amerike sretniji od onih u mnogo bogatijim državama, uprkos tome što u njihovim društvima postoji visok stepen korupcije i nasilja. Za Latinoamerikance je sreća npr. u dobrim porodičnim odnosima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
