Posmatrajući stanje u proteklom periodu, odnosno prvom kvartalu, 2018. neće biti izgubljena za Bosnu i Hercegovinu jer smo već postigli rezultate koji mogu opravdati ovakav moj stav, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Podsjetio je na posjetu Johannesa Hahna, evropskog komesara za susjedsku politiku i proširenje, u decembru 2017. kada su pred BiH postavljena tri ili četiri cilja koja su u tom trenutku bila prilično teška, i za javnost ili za mnoge u BiH, kaže Zvizdić, izgledala neostvariva.

“Neki su čak proglasili da je riječ o utopističkim namjerama vlasti BiH da to riješimo. To je bilo donošenje seta zakona o akcizama, usvajanje na vrijeme svih budžeta BiH i na drugim nivoima, donošenje strategije ruralnog razvoja i, konačno, odgovori na Upitnik. Nekoliko mjeseci nakon posjete komesara Hahna mi smo realizirali svaku od tih aktivnosti. To znači da postoji kapacitet, ako postoji spremnost na dogovor, dobru koordinaciju i realizaciju tih ciljeva. Usvojili smo i akcize, donijeli smo i strategiju ruralnog razvoja koja će u naredne tri godine donijeti minimalno 100 miliona eura bespovratnih sredstava za poljoprivredu. Možda i duplo više s dobivanjem kandidacijskog statusa. Konačno, riješili smo Upitnik koji je najkompleksnija, najsloženija faza na putu BiH ka evropskim integracijama“, naveo je Zvizdić.

Time su, kaže Zvizdić, realizirani praktično svi uvjeti sa evropske agende BiH koji su bili vezani za dobivanje kandidacijskog statusa u EU.

“Naravno, svim zemljama regije su, pa tako će i BiH biti postavljen određeni broj dodatnih pitanja. Mi ih očekujemo vjerovatno u maju ili u junu. Ali, dobra stvar je da već imamo uspostavljene strukture i radne grupe koje brzo mogu odgovoriti na pitanja.
Nažalost, ta važna faza procesa se preklapa sa predizbornim periodom i mislim da će to za nekoliko mjeseci odgoditi odluku o dobivanju kandidacijskog statusa BiH u EU. Ali, sasvim sigurno, u konačnici bi bilo korektno da u vrijeme trajanja mandata ove vlasti, koja će djelovati i poslije izbora vjerovatno tri-četiri mjeseca, BiH dobije kandidacijski status. Ja sam sasvim siguran da će to biti do Nove godine ili u prvim mjesecima 2019. godine. To će biti jako važna stvar”, navodi Zvizdić.

– Lobirati za otvaranje prvih pristupnih poglavlja –

Time se, ističe Zvizdić, nepovratno stavlja BiH na tračnice koje idu ka EU. I taj proces se više ne može nikada vratiti u neku početnu fazu, rekao je.

“Poslije dobivanja kandidacijskog statusa, sve procedure koje slijede od samoga procesa podjele obaveza unutar BiH, pa do otvaranja prvih pregovaračkih poglavlja su ustvari procesi koje će ustvari natjerati vlast BiH, ko god bude unutar nje, da to radi u dinamici koja je tačno određena procedurama EU. Neće se više desiti da izgubimo osam godina kao od 2008. do 2015, a da se ništa ne uradi na putu evropskih ili NATO integracija. Sada su procesi snažno pokrenuti. Taj zamah je ostvaren i mislim da će kandidacijski status doći krajem 2018. ili početkom 2019. godine. Poslije toga je na vlastima BiH da izlobiraju, da objasne Evropskoj komisiji, EU da nema potrebe da se čeka dvije ili tri godine do otvaranja prvih pregovaračkih poglavlja. Upravo zbog poglavlja koja se prva otvaraju a vezana su za vladavinu prava, i zbog činjenice da trebamo biti u istoj dinamici kao i zemlje u regiji, da to za BiH treba uraditi što prije. U tom smislu sam optimista da ćemo nastaviti snažan zamah na putu EU integracija. Optimista sam u smislu dobivanja Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO paktu iako čujem da sada mnogi problematiziraju pitanje konsenzusa. To se radi, iako smo o tom pitanju imali i imamo konsenzus. Sasvim siguran sam da će ekonomski razvoj biti nastavljen unutar jedne uzlazne, vrlo pozitivne linije rasta i u jačanju naših sektora i otvaranju novih radnih mjesta“, zaključio je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH govorio je i o rastu broj ilegalnih migranata u BiH. Zvizdić kaže kako je riječ o novom talasu i povećanom broju ilegalnih migranata u odnosu na prije godinu dana.

“Ranije je BiH na neki način bila zaštićena, jer nije bila na migrantskim rutama. Ali, na prošloj sjednici Vijeća ministara BiH imali smo informaciju koju je pripremio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i ta situacija postaje sve složenija. To prvenstveno zato što BiH nema dovoljno kapaciteta da primi veliki broj migranata. Želimo, hoćemo i moramo, i to ćemo sasvim sigurno raditi, da budemo krajnje humani prema ljudima koji su u krajnje nezahvalnoj situaciji, prema kojima se mora pokazati human odnos. Mi ćemo pravovremeno odgovoriti na zahtjeve svih naših agencija koje se bave pitanjima migrantske krize u skladu sa Akcionim planom za pitanje migracija koji je Vijeće ministara BiH usvojilo. To, bez obzira na to da li je riječ o Graničnoj policiji BiH ili Ministrastvu za ljudska prava i izbjeglice ili drugim institucijama u smislu prihvata i smještaja legalnih migranata. Ali i daleko veće sigurnosti na granicama kako bi onemogućili ilegalni ulazak migranata, jer sigurnost BiH i njenih građana nam je na prvom mjestu”, ističe Zvizdić.

– BiH ne može prihvatiti veliki talas migranata –

Bosna i Hercegovina nastavlja razgovore i saradnju sa evropskim institucijama, Frontexom i svim drugim asocijacijama.

“Potpisat ćemo potrebne sporazume jer ovo zaista ne možemo uraditi sami. Mi nemamo niti finansijskih kapaciteta, niti smještajnih kapaciteta da bismo mogli prihvatiti talas od 40 ili 50 hiljada migranata. Naši smještajni kapaciteti su dosta skromni, ali imajući iskustva iz regije u vidu, i uz pomoć evropskih zemalja, siguran sam da ćemo to pitanje držati na jednoj razini ili unutar procesa kojim ćemo moći upravljati. Jednostavno, da ćemo imati pravovremene informacije, preventivno djelovati i biti oni koji mogu voditi procese, a ne biti zatečeni u bilo kojoj situaciji”, pojasnio je Zvizdić.

Zvizdić je rekao da je jako dobro pitanje do kada će BiH moći s ovim obimom budžeta institucija, koji se godinama ne povećava, odgovarati na obaveze na evropskom i NATO putu.

“U realizaciji tog pitanja svjedočimo učestalom paradoksu. Sa jedne strane imamo stalne inicijative o povećanju plaća pojedinim kategorijama na nivou BiH. Sa tim smo svi saglasni. Jer, sama inicijativa i moja osobna, a onda i Vijeća ministara BiH je to opredjeljenje. Ta početna inicijativa je bila da se povećaju ili usklade plaće policajaca na državnom nivou sa drugim policajcima, a pogotovo sa plaćama njihovih kolega na nivoima kantona, entiteta… Sada imamo inicijativu i procedure usvojene koje idu ka povećanju plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH, sa čime isto tako slažemo. Svi u Parlamentarnoj skupštini BiH, oba doma, glasaju za takve inicijative, a predstavnici njihovih stranaka u tijelima koja o tome odlučuju snagom veta koje imaju po procedurama ustvari onemoguće povećanje budžeta institucija BiH. I to je, ustvari, paradoks. Zbog toga mislim da dio političkih partija čiji su predstavnici zastupljeni u Fiskalnom vijeću BiH i u drugim institucijama koje o tome odlučuju na neki način politikantski pristupaju. Zbog javnosti glasaju za povećanje plaća kako ne bi izazvali negativan odnos tih kategroija prema sebi, pogotovo u izbornoj godini, a riječ je o hiljadama ljudi. A, tamo gdje o tome treba odlučiti, oni su protiv toga“, kaže Zvizdić.

Navodi da budžet institucija BiH u narednom periodu treba biti promijenjen na način da bude usklađen sa stvarnim potrebama BiH, unutrašnjim i onim koje će zemlja imati na putu ka EU i NATO integracijama.

“Ovdje nikako ne govorimo o povećanju plaća i mislim da je to ono što javnost mora da zna. Plaće na nivou BiH su mnogo manje za praktično isti nivo državnih služebnika, nadležnosti i obaveza nego na nivoima entiteta ili na nivoima nekih kantona u FBiH. Ne postoji niti jedan razlog da policajac koji na kiši stoji ispred zgrade institucija BiH ima manju plaću od onoga koji stoji ispred zgrade Kantona Sarajevo ili FBiH ili RS-a. Na nivou BiH nisu velike plaće, osim izabranim i imenovanim dužnosnicima. Parlamentarci i članovi Vijeća ministara BiH imaju velike, odnosno, po meni, prevelike plaće. Ostali državni službenici nemaju i korektno je da njihove plaće budu usklađene sa drugim”, smatra Zvizdić.

– Postoje pretpostavke za cestovnu izgradnju u BiH –

Ističe da su tražili na Fiskalnom vijeću BiH veći budžet institucija BiH te dodaje kako je to bila tema pet od ukupno šest sjednica.

“Nivo BiH je to tražio iz različtih razloga, ne samo zbog plaća, nego zbog drugih potreba BiH. Jer, mi moramo opremati naše laboratorije da bi ispunili standarde EU, od veterinarstva do raznih ureda za mjeriteljstva, standardizaciju, tu su obaveze prema policijsko-obavještajnim agencijama, činjenici da moramo biti spremni na prirodne nesreće, da se moramo adekvatno boriti protiv terorizma, realizirati Strategiju integriranog upravljanja granicom, otvoriti desetine novih graničnih prelaza, urediti ih u skladu sa međunarodnim standardima… To nije korist Vijeća ministara BiH, to je korist za BiH, a samim tim njenih entiteta, kantona… Nažalost, nismo naišli na razumijevanje i sve što se dalje dešava, po meni je politikanstvo onih partija koje su glasale u Fiskalnom vijeću BiH protiv takvih prijedloga, a iskren odnos onih partija i zagovornika da se poveća razina budžeta i da na taj način izjednačimo plaće”, ističe Zvizdić.

On se osvrnuo i naproblem nedovoljne dinamike izgradnje transportne infrastrukture u BiH. To se nekoliko godina pravdalo neusvajanjem seta zakona o akcizama i nedovoljnim kreditnim i drugim kapacitetom vlasti ili preduzeća da mogu ući u tako ozbiljnu cestogradnju.

“Sada je taj problem otklonjen. Sada postoje finansijske pretpostavke, postoji usvojena prostorno-planska dokumentacija. Postoje praktično svi preduvjeti da u aprilu ili maju budemo svjedoci jednog ozbiljnog nivoa dinamizirane cestogradnje u BiH. Zašto se to ne dešava, to treba pitati one koji su odgovorni na nivoima entiteta. To nije odgovornost nivoa BiH. Mislim da javnost, mediji, odnosno sveukupna javnost u BiH treba da vrši stalni, kontinuirani pritisak ili da postavlja stalna pitanja zašto se ne započinje sa izgradnjom više od 11 dionica, spremnih dionica na autoputu 5c i određenih dionica brzih cesta koje bi, recimo, povezale Stolac i Neum, Sarajevo i Goražde, koji bi riješili pitanje problema u Lašvanskoj dolini, Sarajevu i Tuzli, pitanje saobraćaja u Krajini… Govorimo o stvorenim pretpostavkama, a onda zbog različitih administrativnih razloga se takve stvari ne dešavaju”, naveo je Zvizdić.

Ističe da su izmjene seta zakona o akcizama u BiH sasvim sigurno dale rezultat u onom segmentu o kojem su i govorili. U procesu usvajanja seta zakona o akcizama imali smo, kaže Zvizdić, u javnosti dominantno dva pristupa – jedan vezan za akcize kao neophodan instrument za izgradnju cestovne infrastrukture koja je ključna i bazna podloga za ekonomski razvoj BiH i, naravno, što je logično, kaže, protivljenje opozicije koja je najavljivala veliki talas poskupljenja životnih namirnica, općeg poskupljenja životnih potreba stanovništva.

“Ovo prvo se realiziralo. Stvorene su finansijske pretpostavke. Sve međunarodne finansijske institucije su vidjele da BiH ima tu vrstu klredibiliteta i da razumije svoje stvarne razvojne investicione potrebe. Usvajanjem seta zakona o akcizama je postalo operativno više od 750, praktično 800 miliona eura od različitih međunarodnih finansijskih isntitucija. Taj kapacitet, imajući u vidu spremnost projektno-tehničke dokumentacije, nam je omogućio da na posljednjem Samitu EBRD-a dobijemo novih 700 miliona eura koji će biti usmjereni ka izgradnji šest dionica autoputa 5c, od toga četiri dionice u FBiH, a dvije u RS-u. Sada postoje sredstva za početak izgradnje više od 150-160 kilometara različitih dionica autoputa i naravno od ovog drugog dijela akciza za izgradnju drugih cesta kao što su brze ceste na dionicama o kojima smo govorili. Taj efekat je u potpunosti realiziran. Istovremeno nije došlo do tog drastičnog rasta cijena koji bi u potpunosti ugrozio životni standard stanovništva. U tom smislu, usvajanje seta zakona o akcizama je bilo efikasno ili bilo je svrsishodno“, cijeni Zvizdić.

– Do kraja godine BiH u članstvu WTO-

On upozorava kako je BiH dostigla određenu razinu ekonomskog razvoja, te da za prelazak na viši nivo mora postojati odgovarajuća infrastruktura, što treba da prati i država kao servis privrede.

“Mi sada imamo jedan ekonomski razvoj koji je doživio jednu razinu. Za prelazak na novi nivo naravno da kompletna infrastruktura, administrativna, transportna i sva druga mora pratiti našu privredu. Zaista je riječ o sposobnim menadžerima koji vode hiljade izvanrednih preduzeća i sektora. Želim u ime Vijeća ministara BiH i moje ime, ime svih građana da se zahvalim tim ljudima koji ustvari održavaju vrlo kvalitetnu krvnu sliku ekonomije BiH. Ali, mi moramo biti bolji servis. Da bismo to uspjeli mora se graditi neophodna infrastruktura. Mediji i javnost moraju vršiti kontinuirani pritisak na one koji su nadležni da započnu sa ozbiljnom cestogradnjom u BiH. Efekti akciza su u tome da imamo sve uvjete koji su traženi. Imamo realizirane sve pretpostavke, sada treba krenuti u konačnu realizaciju i implementaciju projekata. Što se tiče drugih segmenata, mi smo usvojili i druge strategije, transportnu, okoliša i ruralnog razvoja”, navodi Zvizdić.

On tvrdi kako to donosi desetine i u narednim godinama stotine miliona eura bespovratnih i IPA i IPARD fondova. Očekujemo, kaže Zvizdić, da bi ubrzo mogli usvojiti i energetsku strategiju, koja je što se tiče Vijeća ministara BiH spremna.

“Čekamo konačna mišljenja sa nivoa entiteta. Time bi usvojili četiri strategije i realizirali sve uvjete za IPA fondove koje nažalost jedino BiH nije dobila za period od šest godina. U ranijem periodu, zbog neusvajanja te četiri strategije, BiH je izgubila više od 500 miliona eura. Umjesto određenih 666 miliona eura, BiH je dobila 166 miliona eura. Sa ovim strategijama stvorit ćemo uvjete da dobijemo puni kapacitet svih tih fonodva. Konačno, naš obim vanjskotrgovinske razmjene zaista raste. Izvoz u prošloj godini je porastao skoro 17 posto. U prvih nekoliko mjeseci ove godine raste 18,7 posto, a pokrivenost uvoza izvozom 68 posto. To su zaista izvanredni pokazatelji. Imamo dobre postignute trgovinske sporazume, unaprijedit ćemo sve protokole CEFTA-e. To je vrijeme ispred nas i na tome aktivno radimo. Očekujem da ako zaista se ne pojave neki novi uvjeti u razgovorima sa Rusijom, jer smo na neki način skoro u završnoj fazi i protokoli sa Ukrajinom i Brazilom koji su spremni za WTO, mogli bi zaista vrlo brzo, da damo možda malo komotniji rok, do kraja ove godine pristupiti WTO”, istakao je Zvizdić.

Problem vezan sa Rusijom je, kaže Zvizdić, na distribuciju nafte i naftnih derivata. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodi, radi na tome aktivno.

“Dobra je atmosfera, dobri su signali, pozitivni su razgovori koje obavljamo. Ali, mislim da je jako važno da i te tri zemlje, dvije su na neki način završene, a mislim da i Rusija razumije potrebu i važnost da BiH postane dio WTO-a, da će i oni malo fleksibilnije pristupiti tim razgovorima i da ćemo na kraju ostvariti i taj cilj. Time bismo zaokružili puno stvari koje smo planirali. Govorimo o tri najuspješnije evropske godine BiH, realizaciji Upitnika, usvajanju svih potrebnih strategija, skidanju BiH sa svih svih lista MONEYAL-a, FATF-a, što govori o kredibilnosti naše borbe protiv pranja novca i o kvaliteti i sigurnosti platnog prometa naših kompanija i naše dijaspore prema BiH. Realizirani su skoro svi reformski zakoni u oblasti bankarskog sektora, unaprijeđeno je poslovanje, postigli smo niz novih trgovinskih sporazuma sa brojnim zemljama – tu je EU, CEFTA, EFTA, Turska, Rusija, Kina. Unaprijedili smo vizne režime sa brojnim zemljama, od Kine do arapskih zemalja. U principu, u svim sektorima stvari idu u pravom smjeru”, navodi Zvizdić.

Ono što na neki način usporava te procese, kaže, je nedostatak ili nedovoljan nivo političke volje i spremnosti na političko ili uopće dogovoaranje u BiH. Kako god stvari analiziramo, navodi Zvizdić, na kraju se vratimo na politiku koja bi trebala biti generator, a vrlo često je kočničar pozitivnih posebno ekonomskih i društvenih procesa i u BiH.

“Ali, to nije boljka samo BiH. Takav je čini mi se čitav region Zapadnog Balkana koji očito u tim reformama, od nacionalnih do ekonomskih, kasni za Evropom skoro 50 godina. Sve nacionalne svoje projekte i reforme Evropa je praktično završila u 19. stoljeću, ekonomske reforme je završila na vrijeme, mi smo dugo živjeli u jednom sistemu. Još uvijek smo u procesu tranzicije, ali zaista moramo brže raditi ili biti spremni da brže prepustimo mladim ljudima da vode procese u BiH. Ja sam ustvari zagovornik toga. Iskustvo starijih osoba je sasvim poželjno i iskustvo je dobra stvar, ali ono često nije pračeno novom energijom. Novu energiju donose mladi, obrazovani, mobilni, dobro konektovani ljudi. Ja sam zagovornik te ideje da ljudi koji su dugo u politici na nekim funkcijama da polako prelaze ustvari u fazu procesa prepuštanja svih upravljačkih procesa mladim ljudima”, stava je Zvizdić.

– Neće biti povećanja PDV-a u BiH –

Ističe da su na početku svog mandata vrlo jasno kazali da neće doći do povećanja PDV-a u mandatu ove vlasti.

“I sasvim sigurno je da neće doći do povećanja PDV-a u mandatu ove vlasti. BiH kada razgovaramo sa insvestitorima uistinu ima neke za njih važne podatke ili prednosti. To je činjenica da je PDV najmanji, odnosno među najmanjim u Evropi, da je to i porez na dobit, da imamo stabilnu monetu, imamo puno stvari koje su za njih važne. Imamo dobro ustrojen bankarski sistem. Razmišljanje o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, ne govorimo samo o povećanju ili smanjenju PDV-a, je nešto što zaista treba prepustiti stručnjacima, ljudima koji se bave ekonomijom i privredom. Ali, moramo početi slušati poruke privrednika koji u praksi ili kolokvijalno da kažem na svojoj koži najbolje osjećaju da li su aktuelna rješenja unutar Zakona o PDV-u dobra, efikasna ili nisu”, ističe Zvizdić.

Naglašava da su uvedene elektronske prijave koje već pokazuju vrlo kvalitetne rezultate, te da se već više od 650 velikih PDV obveznika prijavilo ili prihvatilo takav način prijava. U 2019. praktično, kaže, neće biti papirologije u tom smislu, što je vrlo pohvalno.

“Mislim da su to pozitivno ocijenili svi privrednici u BiH. Mi smo zagovarali i pitanje rokova plaćanja PDV-a, različitih kamata. No, nažalost ne nailazimo na pozitivne odgovore onih koji o tome odlučuju, jer čini mi se, da ne postoji dovoljno fleksibilnosti i hrabrosti ljudi koji već dugi niz godina ili preko deset godina. Oni žive po istoj matrici i ne žele da poremete bilo kakvu sigurnost ili da uđu u bilo kakav rizik. Nema uspjeha bez određene doze rizika tako da u narednom mandatu, sasvim sigurno, treba razmišljati o diferenciranim stopama PDV-a imajući iskustva u Evropi i regiji. Ali, sasvim sigurno treba poslušati glas privrede. Treba hrabro ući u tu reformu koja sasvim sigurno u prvih nekoliko mjeseci ili prvih šest mjeseci u fiskalnom smislu će imati negativne efekte, ali će dugoročno imati pozitivne efekte. Naš zadatak je da slušamo privrednike, da olakšamo njihovo poslovanje, da smanjujemo njihove obaveze kako bi oni jačali i širili svoju proizvodnju i riješili jedan od najvećih makroekonomskih problema u BiH, a to je pitanje otvaranja novih radnih mjesta, prvenstveno za mlade ljude”, poručio je Zvizdić.

Kaže kako ga raduje posjeta BiH turskog premijera Binalija Yildirima jer ona je još jedan pokazatelj dobrih prijateljskih i političkih i društvenih, kulturnih i ekonomskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Turske i potvrda dugogodišnjeg nastojanja da se ukupni odnosi, ne samo između BiH i Turske, jer oni naravno imaju refleksije na čitav region, postave na jednu razinu koja će, prije svega, odgovarati ili omogućiti realizaciju brojnih ekonomskih projekata, novih investicija koje su izuzetno važne za BiH.

“U fokusu razgovora će upravo biti ekonomska pitanja, čitav spektar različitih sektora koji mogu biti interesantni za investitore iz Turske i, svakako, naše prezentacije modela i načina na koji želimo da privučemo turske investicije i turske investitore da ulažu u BiH. S druge strane, razgovarat ćemo i o različitim modelima povećanja obima naše trgovinske razmjene, koja ide uzlaznom linijom. Moram reći da u posljednjih petnestak godina ona je povećana četiri peuta i već sada prelazi 600-650 miliona dolara, sa iskrenim očekivanjima, namjerama i vrlo realnim šansama da do kraja 2019. godine ta razmjena bude na nivou od milijarde dolara”, navodi Zvizdić

U fokusu će, tvrdi, ostati ekonomske teme, ali njih svakako treba da prati i jača saradnja u oblasti kulture, obrazovanja, nauke, istraživanja, prenosa znanja i iskustava, posebno u oblasti razvoja malih i srednjih preduzeća gdje Turska ima veliko iskustvo. I ono što je ustvari najvažnije, naglašava, je dalja podrška Turske kao članice velikih svjetskih organizacija, posebno NATO pakta, za realizaciju najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva BiH.

– Pokretanje aviokompanije u BiH uz pomoć Turkish Airlinesa –

“Jako cijenimo politički odnos Turske prema BiH koji je utemeljen na međusobnom respektu, međusobnom poštovanju, pomaganju i potpunom, apsolutnom poštivanju suvereniteta BiH. To znači da se Turska nikada nije miješala u unutrašnje stvari BiH, a uvijek je bila spremna da pomogne tamo gdje je od nje zatražena ta pomoć. Pomenuli smo NATO integracije ili bilo koje druge integracije ili asocijacije unutar kojih Turska ima važnu ulogu”, navodi Zvizdić.

Postoji čitav spektar sektora, ističe on, za koje turski investitori mogu biti zainteresirani.

“Mi smo već obavili određene sastanke ili razmjene informacija između naših vanjskotrgovinskih komora i naših privrednika. Svakako, to su oni sektori u kojima i BiH ima i konkurentske i komparativne prednosti poput sektora energetike koji može biti vrlo interesantan od ulaganja u obnovljive izvore energije, pa i zainteresiranost za energiju koja bi mogla biti proizvedena na bazi uglja. To je svakako pitanje namjenske industrije koja može biti vrlo privlačna i jeste za turske investitore. Pitanje turizma u kome možemo dobiti značajan prenos znanja i iskustava, a ujedno turisti iz Turske su jedni od vodećih grupacija onih koji posjećuju BiH. I, svakako, projekti iz oblasti svih vrsta saobraćaja, oblasti transportne infrastrukture, počevši od različitih dionica za nas ključnog autoputa 5c, izgradnje nagoviještenih dionica brzih cesta koje bi povezale Sarajevo i Beograd, odnosno BiH i Srbiju”, kaže Zvizdić.

Tu su, veli Zvizdić, i očekivanja da će FBiH stvoriti pretpostavke koje bi ponovo mogle pobuditi interes turske aviokompanije da se veže za BiH, da eventualno jednu svoju kćerku firmu etablira u BiH.

“I da ponovo u BiH obnovimo domaću aviokompaniju, obzirom na potrebu da kreiramo što više destinacija sa kojima Sarajevo može biti povezano. Međunarodni aerodorom Sarajevo ima otprilike milion putnika godišnje, a tu postoje i drugi aerodoromi kao što su Tuzla, Banjaluka, Bihać, Mostar… koji mogu biti i za putnike i za robe za kargo prevoz. Ali, posebno kapaciteti Aerodoroma Sarajevo mogu biti značajno uvećani i za tako nešto nam treba jedan avioprevoznik koji zaista ima svjetski renome, a to je Turkish Airlines koji je uvijek unutar pet ključnih avioprevoznika svijeta”, navodi Zvizdić.

Postoji čitav spektar različitih sektora, navodi Zvizdić, i različitih potencijala koje posjeduje BiH, a koji sigurno mogu biti atraktivni za turske ulagače.

“Istovremeno, mi želimo da i dalje zadržimo neku vrstu preferencijalnog tretmana za pojedine vrste roba iz BiH koje izvozimo u Tursku kao što su, recimo, meso, brašno, ulje… Jer, to je izuzetno značajno za daljnji razvoj tih sektora i uopće za dalji razvoj poljoprivredne i prehrambene industrije u BiH”, stava je Zvizdić.

Sasvim sigurno da možemo, cijeni Zvizdić, učiniti više kako bi administrativno olakšali investitorima. To je, smatra, jedna od slabijih karika u općem lancu investicionog ulaganja u BiH.

“U posljednje tri godine je značajno unaprijeđen poslovni ambijent i poslovno okruženje u BiH, ali to je nedovoljno. Onako kako se to kolokvijalno kaže, kapital je plašljiva roba i ona uvijek traži prostor za investiranje tamo gdje su kompletne procedure mnogo brže, mnogo efikasnije i mnogo jednostavnije. Naš ukupan ustavno-politički sistem je vrlo kompleksan i on je ustvari i izvorište i razlog zbog čega su nam i sve druge procedure jako kompleksne. Ako poredimo procedure na niovu općina o kojima odlučuje načelnik i općinsko vijeće onda ćemo primijetiti da su one mnogo brže i efikasnije nego procedure na nekim višim nivoima vlasti. Zbog toga pojedine općine su u stanju i mogu, recimo, građevinske dozvole izdati praktično za desetak ili petnaest dana, a na drugim razinama to traje po više mjeseci, pa čak i više godina”, ističe Zvizdić.

Tamo gdje se investicije realiziraju na nivou općina, podcrtava Zvizdić, one idu dosta brzo, pa i na nivou kantona, što govori da se ukupan administrativni sistem koji kreira investiciono okruženje mora značajno unaprijediti.

“Mi stalno radimo na realizaciji Akcionog plana koji treba da ide u pravcu poboljšanja poslovnog okruženja, sarađujemo sa Vanjskotrgovinskom i drugim komorama koje daju svoje prijedloge, sarađujemo sa Agencijom za strane investicije, imamo stalno insistiranje na realizaciji reformskih mjera. Na tome se radi. Nismo zadovoljni dinamikom u kojoj se to ostvaruje, ali kao što je poznato da bi Vijeće ministara BiH usvojilo određenu reformsku mjeru ili zakon mi moramo konsultovati i niže nivoe vlasti, a to traje jako dugo. Vrlo često ili u nekim segmentima smo kontinuirano izloženi brojnim opstrukcijama ili višemjesečnim ćutanjem administracije sa nivoa entiteta i to je razlog zbog čega su svi procesi usporeni”, upozorava Zvizdić.

– Infrastrukturna povezanost od ključnog značaja –

BiH je, kaže, krenula u pravom smijeru kada govorimo o ekonomskom rastu, oporavku i zapošljavanju.

“Procesi idu u pravom smjeru, ne idu dinamikom kakvom bismo htjeli ili kakva bi bila moguća da postoji i politička i ukupna saglasnost o tako važnim reformskim zakonima u BiH. Ali se mora nastaviti na tome raditi kontinuirano da se legislativni okvir jača. Čini mi se da do izražaja dolazi sposobnost naših privrednika koji su zaista vrlo agilni, koji pokazuju vitalnost, i oni i sektori koje vode. Zbog toga imamo jako dobre ekonomske parametre po kojima smo, recimo, u nekim najbolji u regiji. Ali, ključan je regulatorni okvir i na njemu se mora kontinuirano raditi”, smatra Zvizdić.

Za BiH su ključne dvije stvari, cijeni Zvizdić, a to je razvoj infrastrukture bez koje ne možemo govoriti o dinamiziranom, ubrzanom, kvalitetnom ekonomskom razvoju i iskorištavanju svih naših potencijala i zbog toga je infrastruktura jako važna.

“Ne samo transportna nego i energetska, digitalna i uopće infrastruktura koja može pratiti ono što se dešava u Evropi i omogućiti nam da se u datom momentu priključimo EU. S druge stran,e jako je važno da pravimo proizvode koji su konkurentni, jer kao što je važna tendencija o kojoj se stalno govori da kupujemo domaće proizvode, jednako važno je da izvozimo domaće proizvode. Moramo imati dobre proizvode, konkuretne na evropskom tržištu, CEFTA-e i regionalnom, pa i međunarodnom, a s druge strane, moramo imati kvalitetnu infrastrukturu. Kada govorimo konkretno o infrastrukturi, nju vidim, odnosno nju bih mogao podijeliti u tri ključna segmenta. To je autoput koji jeste najvažniji infrastrukturni projekat za BiH, to je panevropski koridor 5c, ali isto tako moramo nastaviti insistirati na izgradnji jadarnsko-jonskog autoputa. On bi dao dodatni kvalitet i autoputu 5c i dodatni kvalitet transportnoj infrastrukturi BiH. Drugo je pitanje povezanosti unutar BiH brzim cestama, kako bi ubrzali protok i ljudi i roba. I, konačno, povezivanje sa regijom. Jer, Zapadni Balkan je jako loše infrastrukturno povezan. To je najlošije povezana regija u jugoistočnoj Evropi. To je ustvari naslijeđe, vrlo loše nasljeđe povezanosti i moramo paralelno raditi u ta tri pravca”, smatra Zvizdić.

Kada govorimo o povezanosti Sarajeva i Beograda, po Zvizdiću najveća i možda jedina prepreka jeste pitanje političke saglasnosti o odabiru trase, “i momenat kada govorim o tom važnom projektu se nažalost preklopio sa periodom izbora u BiH, kada izborna retorika ili kada sve ono što može predložiti FBiH ili nivo BiH nailazi na otpor iz RS-a”.

“Pitanje političkog dogovora oko takvog projekta smatram najvećom preprekom. Smatram preprekom koja neće biti prevladana sve do oktobra ove godine dok se ne završe izbori, a sve drugo je prilično jasno definisano. Jasno je obzirom da to rade, inženjeri, ljudi koji se bave strukom, kuda bi, kojim pravcem bi trebalo da ide ta trasa. Turska je sasvim sigurno finansijski kapacitirana država koja može dati dio grant sredstava i vrlo kvalitetna sredstva. Domaća građevinska operativa već ima dovoljno iskustva da može ući u tako ozbiljne građevinske zahvate. To bi značilo novu investiciju, rast našeg BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta, pogotovo zapošljavanja mladih ljudi i mladih inženjera. Taj projekat ima niz, ima desetine različitih prednosti koje bismo mogli navesti. Jedini njegov nedostatak je pitanje, odnosno jeste činjenica da se o njemu priča u vrijeme izbora. I, nažalost, ta činjenica će u narednih šest mjeseci biti važnijia od svih ovih racionalnih razloga. Nisam veliki optimista da će taj projekat biti snažno pokrenut prije završetka izborne kampanje i samih izbora, a onda sam sasvim siguran da će taj projekat ući u već prve faze svoje realizacije”, stava je Zvizdić.

– Završena prekrajanja granica na Zapadnom Balkanu –

Govorio je i o trilateralnim sastancima BiH – Hrvatska – Turska i BiH – Srbija – Turska te načinima šta se od njih može očekivati i kakvu korist mogu donijeti regiji.

“Mislim da svi sastanci trebaju biti bazirani na jednom iskrenom dijalogu. Kada govorimo o prošlost onda ona mora biti bazirana na relevantnim istorijskim činjenicama. Ako bilo ko želi da pravi reviziju prošlosti, naravno da automatski pokreće čitavu spiralu negodovanja, raznih tenzija, različitih kvalifikacija i ti sastanci zaista u tom smislu ako govorimo o prošlosti moraju biti bazirani na potpuno relevantnim, istinitim činjenicama. Ne onima koji kaže bilo ko iz regije nego koje su jasno utvrdile međunarodne sudske i druge instance. Ja bih ipak preferirao da se na tim sastancima govori o aktuelnim, a posebno budućim odnosima unutar samoga regiona bez obzira o kakvoj trilaterali se govori da li je u njoj uključena Hrvatska, Srbija ili svi zajedno. U tom smislu smatram da uloga svake od ovih zemalja, a posebno Turske koja ne želi da se miješa u unutrašnja pitanja suptilnog karaktera kao što je recimo Izborni zakon BiH, ali želi da bude jedan snažan zagovornik realizacije onih projekata za koje kroz svoje iskustvo zna da će poboljšati ekonomsku situaciju. Ja duboko vjerujem da ustvari ne treba politika da prethodi ekonomiji, to u nekim razvijenim regionima svijeta je dobra, kvalitetna i ustaljena praksa”, cijeni Zvizdić.

Na Balkanu ona, kaže, mora biti drugoga karaktera. Smatra da dobri ekonomski odnosi, dobra saradnja između akademske zajednice, dobra saradnja unutar ljudi koji se bave sportom, kulturom… treba da prethodi politici jer politika na Balkanu je, nažalost, kaže, ona koja obično iza sebe ne ostavlja otvorena vrata nego, nažalost, ta vrata ili zatvori ili ih vrlo malo otvori.

“Zato su važni projekti o kojima se razgovara na takvim sastancima. Tu je ključna podrška vanjskopolitičkim ciljevima svake od zemlja, u slučaju BiH to su evropske integracije i dalji put ka NATO integracijama, ekonomski razvoj, borba protiv kriminala i svih oblika ekstremizma, jačanje regionalne saradnje. I upravo neko ko može davati ton takvim sastancima kao što je Turska može nam donijeti veliku korist. Nama je važno da realiziramo projekte ili naše ciljeve koji će u konačnici dovesti do postizanja dva ključna cilja, a prije svega stabilnosti. Ovom prostoru je potrebna dugoročna stabilnost, dugoročni mir kako bi buduće generacije mogle planirati i vezati svoje profesionalne i porodične ambicije za BiH i ovaj region i mir koji može omogućiti mladim ljudima da planiraju svoju budućnost i svoj život. Naravno, uz to pitanje ekonomskog standarda ili povećanja kvalitete životnoga standarda za sve građane”, ističe Zvizdić.

Raspolažemo, kaže, izvanrednim potencijalima. Zapadni Balkan je, a navodi da je bio prije nekoliko mjeseci na konferenciji EBRD-a u Londonu u kojoj su relevantni ekonomisti koji se bave pitanjem ispitivanja tržišta ocijenili Balkan kao prostor koji ima izvanredne prirodne potencijale, koji u ovom trenutku ima nekih 18-19 miliona stanovnika, što naravno nije zanemariv broj, pogotovo ako imamo u vidu izlazak Velike Britanije iz EU i što je najvažnije, ti potencijali još uvijek su jako slabo iskorišteni.

“BiH je na osmom mjestu po hidropotencijalima u Evropi, ali je iskorištenost našeg potencijala je praktično ispod 30 posto. A, imamo mogućnost tehničkog inastaliranja preko 6.000 megavata. Ista ili slična situacija je i u drugim zemljama. Imamo velike kapacitete, potreban nam je dobar regulatorni okvir, ali potrebna nam je dobra saradnja poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, konačno, razumijevanje da je završena arhitektura Zapadnog Balkana i da neće doći do promjene granica i to mora biti svima potpuno jasno na prostoru čitavog Zapadnog Balkana, a pogotovo ljudima u BiH. Jer, evo, specifično, da kažem, predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku koji često govori o mogućim promjenama granica. Kada postignemo tu vrstu stabilnosti, kada postignemo taj nivo međusobnog razumijevanja tada će i investitori osjetiti tu pozitivnu vibraciju i njihove investicije će sve češće i u sve većem obimu biti usmjerene ka BiH”, poručio je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.