Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo i to je odavno poznata vanjskopolitička činjenica. No, malo je poznato koliko posljedica ona ostavlja na živote ljudi. Nihada Gegić jedna je od osoba koje su to osjetile na vlastitoj koži. Ona je žena koja, iako 22 godine živi u BiH, u našoj zemlji nema niti jedan lični dokument.

Ona je žena koja, iako 22 godine živi u BiH, u našoj zemlji nema niti jedan lični dokument. Ona je žena koja praktično ne postoji.

Ovdje živi žena koje nema. Žena, koja ima adresu, ali nema državljanstvo, ličnu kartu ili zdravstveno osiguranje. Ni jednog pisanog traga u našoj zemlji nema da žena od krvi i mesa stvarno postoji.

Nihada ima samo rodni list, iz Prizrena. Njena je nesreća u tome što BiH ne priznaje Kosovo.

“U osmi razred kad sam krenula onda sam skontala da ne mogu ni srednju školu upisati, niti bilo šta. Išla sam svugdje, ali niko neeće da mi pomogne, svi kažu nevažeći je rodni list što imam. Zato što Bosna nije priznala Kosovo, zbog toga.”, kaže Nihada Gegić.

BiH je za Nihadu kraj svijeta. Bila je jedino na ekskurziji  u Kladnju, kaže. Preko granice ne može, a često i unutar nje ima problema.

“Često mi se to dešava, uvijek neki strah vlada u meni, gledam hoće li neki policajac doći i tražiti mi ličnu, a ja nemam ništa od toga”, kazala je Nihada Gegić.

 Živi sa nevjenčanim suprugom. Osim vjenčanja, još je neostvarenih snova, da bude frizerka ili krojačica.

“Svi su završili škole, samo ja nisam. Svi su svoje snove ostvarili, samo ja nisam. Neće da me prime bez lične karte, neće. Najveća želja mi je da mi se završe papiri, to mi je kao da bih se ponovo rodila. Voljela bih negdje na more da odem, ali ne mogu”, kaže Nihada.

O slučaju “Nihada” obaviješteno je i Ministarstvo civilnih poslova koje zbog toga što BiH nije priznala Kosovo:

“Ne može da rješi pitanje upisa u Matične knjige. Republika Srbija ima tkz. dislocirane matične knjige Kosova, međutim u tim knjigama nije evidentirana navedena osoba. Jedino rješenje je da se u ovakvim situacijama u vanparničnom postupku kod nadležnog suda utvrdi činjenica rođenja i na osnovu sudske odluke izvrši upis u dislocirane knjige i onda dobije prihvatljiv dokument na osnovu kojeg bi se mogao izvršiti upis u BiH.”

Ali, još je Nihada i priča sličnih njenoj. Osobe u administrativnim klopkama nerijetko se za pomoć obraćaju Zajednici Albanaca u BiH:

“Ima slučajeva gdje mladi ljudi planiraju život, budućnost. Mladi sa Kosova obraćaju se zajednici kako riješiti pitanje sklapanja braka? Imamo slučajeva gdje ljudi umiru na Kosovu, otišli u goste, a ne mogu na granici da uđu, da bi se ukopali, onda iznalaze neka rješenja. “, kazao je Muharrem Zejnullahu, predsjednik Zajednice Albanaca u BiH.

Dok trpe porodični odnosi, a ljudi bivaju zarobljeni u administrativnim labirinima, u svijetu novca važe druga pravila.

Tako je, na primjer, izvoz Bosne i Hercegovine na Kosovo, koje ista Bosna i Hercegovina ne priznaje, prošle godine bio deset puta veći nego uvoz sa Kosova. No, vanjskotrgovinska razmjena ipak postoji, za razliku od Nihade sa početka naše priče.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.