Brijačnice, slastičarne i restorani čuvaju priče grada koji se vremenom mijenja. Uoči dana grada Sarajeva, posjetili smo - najstariju brijačnicu, jednu kultnu slastičarnu i ćevabdžinicu. Koliko su se promijenile priče koje se pričaju u ovim prostorima.
Ako nekome ko nije iz Sarajeva kažete “vidimo se kod Čeke”, male su šanse da će doći na pravo mjesto; kao što neće shvatiti ni da “kod tete” znači kod skulpture na Skenderiji.
Ali nisu nadimci lokacija jedino što Sarajevo čini specifičnim. Poseban je i takozvani “sarajevski žargon”. Prepoznat ćete ga po nešto mekše izgovorenim afrikatima “č” i “ć” ili gutanju slova.
Slikar Sulejman Haljevac, Sarajlija, kaže da svaki dio grada ima svoje specifičnosti u govoru.
“Ja pijem kafu sa ljudima koji imaju preko 70 godina i koji su bili taksisti u ono vrijeme, koji su svašta prošli. Kad njih slušaš, i vidiš da mi koji smo rođeni prije Olimpijade imamo te svoje generacije. Svaka generacija je nešto svoje davala, ali ja bez sarajevskog žargona lično ne bih mogao živiti”, smatra Haljevac.
Sada ipak idemo vremenoplovom preko 200 godina unazad. U vrijeme kada se otvorila prva sarajevska brijačnica možda se nije govorilo istim žargonom kao danas. Ipak, nova vremena, donijela su nove priče u ovaj prostor u starom dijelu grada.
“Sad su malo drugačije teme. Ranije se pričalo o sportu, a sada se o nekim težim temama priča. Ja izbjegavam u brijačnici to pričati. Izmijenilo se toga dosta. I moda se promijenila. Sad su u modi male brade, a prije rata su bili ‘bitlsi’. Nose se kraće kose sa malim bradicama”, kaže Ismet Hodžić, brico u brijačnici “Skaka”.
Još je kultnih prostora. Slastičarna Egipat postoji od 40-ih godina prošlog vijeka. Mnogo se promijenilo izvan ovog izloga, no svijet unutra ostao je isti, prema riječima vlasnice Ana Ristovski. U mikrosvijet porodice Ristovski poziva tradicija i nepromijenjeni recept takozvanog “sladoleda iz Egipta”.
“Duh Sarajeva je, recimo, kad dođu ovi pjevači koji nisu dugo bili – Goran Bregović, ili, kako se zove ona – Goca Tržan. Poslije koncerta dođu kod mene! Iz bivše Juge, od pjevača, glumaca, svi dolaze”, otkriva Ana Ristovski, vlasnica.
Još je mnogo običaja, prostora, ljudi i stvari koje Sarajevu daju “ono nešto”. Jedna od njih je i Trebevićka žičara. Uoči dana Sarajeva, i gradske ulice daju naslutiti da se kultni simbol vraća građanima…
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
