U studiju N1 televizije gost večerašnjeg Pressinga bio je Ejup Ganić. Bivši član državnog vrha RBiH, bivši Predsjednik FBiH i ključni čovjek u arbitražnom procesu za Brčko. Nakon političke karijere vratio se akademskom radu. Doktorirao je u SAD-u i autor je desetina naučnih i istraživačkih radova.

Na pitanje Amira Zukića čime je zadužio Hrvatsku pa je prije nekoliko dana dobio orden odlazećeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, Ejup Ganić je rekao: “Imao sam fer stav prema Hrvatskoj, znao sam da će ta zemlja uvijek biti bliže Zapadu i da moramo biti pažljiviji i korektni. Ja sam se suprotstavio agresiji na selo Ravno, reagovao sam oštro kad je bombardovan Dubrovnik, kasnije sam radio na angažovanju Ujedinjenih nacija da djeluju preventivno u Hrvatskoj. Bilo je i turbulencija, ali otišao sam ‘rahat’ da primim tu nagradu”.

Na komentar kako je premijer Srbije, Aleksandar Vučić oštro reagovao na odlikovanje jednog profesora, Ganić je izjavio: “To je drskost svojstvena Srbiji koja zaboravlja da nije lider ni u ekonomiji ni u ljudskim pravima. Nevjerovatno je da jedna država daje odlikovanje građanu druge države, a treća država reagira”.

“Aleksandar Vučić je hodao po jevrejskom groblju u Sarajevu tokom rata i držao ratne govore. Njegova podrška ili osporavanja mi ništa ne znače”, dodao je.

Amir Zukić je komentarisao kako je Vučića razljutila Ganićeva tvrdnja da je Srbija najveći problem Balkana i da Hrvatska treba uvjetovati put Srbije prema EU ukidanjem zakona o hapšenju svih ljudi širom svijeta koji su optuženi za zločine, na šta je Ganić dodao kako oni nisu nasljednici Jugoslavije, jer su je oni srušili. “Oni su u tom svom kavezu donijeli taj Zakon. Ko je bio protiv Miloševićevog režima, on je proglašen neprijateljem. To je zemlja kojoj trebamo pomoći da pronađe sebe. Srpski narod zaslužuje dobro rukovodstvo, a ne ono koje će ga svakih 30 do 40 godina gurati u rat”, zaključio je Ganić.

Na komentar Zukića kako su Udruženja žrtava reagovala žestoko i etiketirale Ganića mrziteljem Srba, Ganić je prokomentarisao: “Ja nemam kompleks, s njima sam išao u školu, nisam neko ko bi osporavao taj narod. Oni su razvalili jednu državu, izvršili agresiju na BiH, a sada Bošnjake optužuju što nismo s njima pravili granicu ‘Velike Srbije’, a mi smo u ratu držali vojnike ispred pravoslavnih crkvi u Sarajevu kako neko ne bi uradio nesto loše”.

Na pitanje zašto je on direktno optužen, s obzirom da je u maju 1992. u slučaju Dobrovoljačka, Alija Izetbegović njega ovlastio kao nasljednika, ako ga JNA ubije, Ganić je prokomentarisao: “Rekli su da sam ja bio šef države koji je radio na tome da se pobije Jugoslovenska vojska. Drugog maja je bio rat na ulici i velika politička akcija da se eliminiše predsjednik Predsjedništva, a oni su pripremili alternativnu vladu. Fikret Abdić je bio pripremljen da preuzme liderstvo. Naša teritorijalna odbrana se žilavo branila drugog maja, a trećeg maja nisu ispoštovali dogovor i došlo je do sudara s narodom. Tokom suđenja u Londonu, oni čak nisu ni znali ko im je poginuo i koliko ljudi u Dobrovoljačkoj ulici”.

Na pitanje hoće li tužiti Srbiju i Veliku Britaniju, Ejup Ganić je rekao: “Ne bih volio nanositi štetu srpskom narodu na putu prema EU. Ipak, preduzet ću neke mjere protiv Srbije, a od Velike Britanije ću tražiti određene nadoknade. Srbija je navikla da BiH trpi razne stvari, ali polako će stvari doći na svoje. Srbiju ću tužiti zbog progona građana BiH koji su branili svoju državu.”

Na pitanje da li se boji zakoračiti u Srbiju, Ganić je izjavio: “Nije mi sigurno otići. Oni ne vole ljude koji kažu kolika je njihova težina kada stanu na vagu. Njihova strategija je i dalje opasna, posebno ljudi koji rovare po zemljama van Srbije”.

“Srbija ne poštuje presude Haškog suda ni nalaze londonskog suda. Oni žele neki svoj Haag. Srbija mora pogledati sebe u ogledalo, kako bi postala dio evropske familije”, dodao je.

Na pitanje ko će biti sljedeći uhapšeni, s obzirom da je nakon njega uhapšen Divjak, Ganić je rekao: “Srbija se nije pomirila s činjenicom da BiH treba ostaviti na miru. Oni više nisu jaki da nešto naprave, a i dalje se protive pridruživanje BiH NATO paktu. I dalje gaje četništvo. Djeca tamo ne znaju ko su i šta su. Imao sam jako puno prijatelja u Srbiji, intelektualaca, ali ta struktura je rasturena po svijetu”.

Na komentar Amira Zukića kako je vrlo ozbiljna Ganićeva optužba da Srbija ima ambicije u BiH, Ganić je izjavio: “Oni pozivaju predsjednika entiteta RS da paralelno da predsjednikom Srbije prati presude u Haagu, a to je samo jedan primjer”.

Na šta je ponosan, a zbog čega najviše žali tokom ratnih vremena, gost Pressinga je odgovorio: “Uspjeli smo sačuvati državu u ratu. Ponosan sam i što sam bio dio ljudi koji su branili svoju zemlju. Žalim jer sam 30. juna propustio Dejton, bio sam u bolnici i tu sam možda mogao više pomoći”.

Amir Zukić je Ganića okarakterisao kao velikog protivnika Dejtonskog sporazuma.

“Nisam protivnik, nego sam protivnik što se ne sprovodi duh tog sporazuma. Rješenja iz Dejtona nisu precizno obezbjedila povratak prognanih. Tamo gdje je bio progon stanovništva statistika UN-a kaže da se vrati preko 30 posto ljudi, a u Republici Srpskoj se nije vratilo pet posto. Time je duh Dejtona prevaren“, smatra bivši član državnog vrha Republike BiH.

Zbog Brčkog Dejtonski pregovori su zamalo propali.

“Ja sam znao da srpsko rukovodstvo ne želi povratak Bošnjaka. Svjesno sam odlagao dogovor da bih dokazao da ne žele da se iko vrati. Dobili smo zadatke, na obje strane, da se prognani vrate. Ja sam za četiri mjeseca došao sa 17 ključeva za kuće protjeranih Srba, a Dodik s nula ključeva za Bošnjake“, kazao je za N1 Ejup Ganić.

Prvi Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, imao je dvojbu da stranku prepusti Ejupu Ganiću ili Harisu Silajdžiću, a onda se opredijelo za Sulejmana Tihića.

“Nisam bio zagrijan da preuzmem stranku, a to bi značilo da bi bilo značajnih pomjeranja. Neki ljudi bi dobili odlikovanja i mi bismo napravili neke nove poteze i mijenjali strukturu ljudi. Neki od njih nisu bili zadovoljni tim planom.”

Ganić smatra da su mnogi smatrali kako će Tihić biti kratko rješenje na čelu stranke, ali on je trajao duže od očekivanog, te dodao kako je “Alija želio da Bakir postane lider SDA”.

“Osjećao sam da se Izetbegović osjeća komotno da njegov sin bude lider u stranci.”

Istakao je kako su mnogi političari razgovarali s njim i pozivali ga u stranke.

“Nisam zainteresovan da se priključim nekoj stranci. Kada bih se želio vratiti osnovao bih svoju stranku.”

Pitanje gledaoca Pressinga glasilo je da li je odlikovanje koje je primio prije nekoliko dana trebao dobiti 1995. godine od tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana.

“Trebao sam dobiti jedno priznanje 1995., ali tada sam bio u bolnici i odlučio da treba sačekati razvoj odnosa Hrvatske i BiH.”

Na pitanje na čemu temelji ideju da pamet može spasiti BiH, Ganić je odgovorio: “Na našem Univerzitetu iste zadatke dajemo studentima u BiH i u Velikoj Britaniji. Najbolji rezultati su oni od studentata iz BiH, a ne onih iz Velike Britanije. Ja vjerujem kako se približavamo Evropi unijet ćemo u nešto kvalitetno, imamo ljude koji su iznad evropskog prosjeka. Mi se nećemo utopiti, nego ćemo biti jači nego što je taj udio od četiri miliona stanovnika.”

Kadrovska politika je najvažnija politika, smatra Ganić, ali mladih nema tamo gdje se o politici govori.

“To je infekcija u bošnjačkom narodu koje se treba riješiti. Privatni sektor zapošljava mlade ljude. Nažalost u našim ministarstvima se puno naslagalo rodbinskih i stranačkih veza.

Za kraj je poručio da ratova u BiH više neće biti samo ako se pomogne Srbiji da krene evropskim kolosijekom.