Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" u Bihaću, smatra da fokus ove institucije mora biti na pacijentima, liječnicima i medicinskom osoblju. Ukazao je da se do sada pažnja prvenstveno posvećivala građevinskoj rekonstrukciji bolnice koja je značajno oštećena u požaru 2013. godine.

Od požara do danas je učinjeno mnogo napora da bolnica nastavi pružati adekvatne usluge, konstatirao je Dervišević.

“U sedmom mjesecu ove godine će biti pet godina od požara. Mi smo učinili dosta da se stanje stabilizira. Dosta smo odjela obnovili. Hirurgija koja je srž naše bolnice je u fazi rekonstrukcije. Zbog nedostatka finansijskih sredstava kasnimo u rekonstrukciji. Od Unskosanskih šuma je izdvojen novac za drugu fazu rekonstrukcije bolnice”, rekao je.

Dervišević je naglasio da je kantonalna i entitetska vlast pomogla u obnovi bolnice.

“Nakon požara je Federacija pomogla sa pola miliona maraka. Tada su uručena finansijska sredstva i drugim bolnicama u Federaciji. Vlada Unskosanskog kantona je planirala da izdvoji četiri miliona maraka za bolnicu. Taj novac neće biti izdvojen za rekonstrukciju, već za izmirivanje finansijskih dugovanja bolnice. Ovaj i sljedeći mjesec bi trebale biti uplaćene tranše tog novca”, istakao je.

Objasnio je da je od četiri miliona maraka, 1,2 miliona izdvojeno od Unsko-sanskih šuma za koje Dervišević rekao da dobro posluju.

Na skali od jedan do pet, rad bolnice je ocijenio sa 3,5.

“Usluga uvijek može biti bolja. Ne mogu biti zadovoljan jer operacione sale nisu rekonstruirane. Ne radimo u punom kapacitetu zbog smanjenog broja kreveta. Od jedan do pet, rad bolnice bih ocijeno sa 3,5”, kazao je Dervišević.

Ukazao je da je bolnica željela dobiti kreditna sredstva u iznosu od 13 miliona maraka za izmirivanje finansijskih dugova. Ipak, Vlada Unskosanskog kantona nije odobrila kreditno zaduženje.

“Ponukali smo se modelom zeničke bolnice koja je digla 16 miliona maraka kredita za finansijske dugove. Međutim, Vlada Unsko-sanskog kantona i Zavod zdravstvenog osiguranja nisu mogli da budu garant za kreditno zaduženje naše bolnice. Zato Vlada nije mogla da odobri kreditno zaduženje. Skupština i Vlada su svjesni teškog stanja u bolnici. Sa četiri miliona maraka koje ćemo dobiti, sigurno ćemo bolje poslovati u odnosu na prošle godine”, naglasio je.

Ukazao je da su zbog nedostatka finansijskih sredstava Grada Bihaća prolongirani rokovi za završetak radova u bolnici.

“Prvu fazu obnove je finansirala gradska uprava i trebala je biti završena prije dvije godine. Na žalost zbog nedostatka sredstava, taj rok su produžili. Prije desetak dana je završen projekat obnove, a trebao bi se početi primjenjivati u ponedjeljak. Ako ne bude vanrednih situacija do kraja ljeta bismo se trebali vratiti u stare prostorije”, rekao je Dervišević.

Istakao je da fokusu rada bolnice moraju biti pacijenti, liječnici i medicinski radnici, a ne isključivo građevinska rekonstrukcija bolnice.

“Mi čitavo vrijeme razgovaramo o građevinskim radovima. Nismo spomenuli ljekare i pacijente. Uporno se srž okreće ka građevinskim radovima, a zanemarujemo pacijente i ljekare. Moramo se najviše okrenuti pacijentima. Potpisali smo novi kolektivni ugovor kojim su prilično povećane plate. Ali to nije ni blizu koliko zaslužujemo, obzirom na posao koji radimo. Ova povišica je dobro došla. Mi se finansiramo iz Zavoda zdravstvenog osiguranja čiji se budžet povećao, tako da su se povećale i naše plate. U novembru nastavljamo s dogradnjom ugovora kojim bi se još trebale povećati plate. Smatram da je naš status malo bolji nego što je bio”, rekao je.

Naglasio je da je intencija bolnice da dobije univerzitetsko-klinički karaktera.

“U FBiH postoje tri velika klinička centra. Mi se bavimo sekundarnom i djelimično tercijarnom zdravstvenom zaštitom. Intencija postoji da se razvijamo na višem nivou kao univerzitetsko-klinički centar. Povećanje plata se mora odraziti na kvalitetu usluga našim pacijentima. Operatura je vrlo skupa. Mi imamo dva CT uređaja od kojih jedan ne radi jer nemamo finansijskih sredstava za nejgovu popravku. Svakodnevno smo u kontaktu sa Zavodom za zdravstveno osiguranje i kantonalnim vlastima. Jako malo postoji prostora za edukaciju liječnika. Tražili smo da se iznađe kod kao sredstva edukaciju liječnika. Na tome radimo i želimo istrajati. Svaki liječnik želi da napreduje u karijeri”, zaključio je Dervišević.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.