Pred raspravnim vijećem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u ponedjeljak je počelo dvodnevno saslušanje u žalbenom postupku po prvostepenoj presudi izrečenoj bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, kojom je on pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora nakon što je proglašen krivim.

 Članovi odbrane Radovana Karadžića, Piter Robinson i Kejt Gibson saopštili su da odbrana iznosi 50 žalbenih osnova kojima osporava prvostepenu presudu, kojom je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora, te da traže ponovno suđenje. U prvih 90 minuta iznošenja argumenata, Karadžićeva odbrana bazirala se na pogrešne odluke tokom prvostepenog postupka. Navode da je pretresno vijeće stalno ograničavalo prava Karadžiću, a na temelju zahtjeva Tužilaštva. Jedna greška, navela je Gibons, odskače od svih drugih i sama po sebi zahtijeva ponovljeno suđenje.

“Raspravno vijeće nije čulo njegovu stranu priče a on je proglašen krivim. Argumeti optužbe ‘ne drže vodu’. Tu se radi o grešci koja zahtijeva da se održi ponovljeno sudjenje”, navela je Kejt Gibson.

“Posjeta vijeća lokalitetima na kojima su se događaji iz optužnice dešavali takođe je bila bez njegovog prisustva. Kad su se našli u Sarajevu oni su iznosili dokaze, a Karadžić nije mogao iznijeti svoje mišljenje jer je posjeta održana u njegovom odsustvu. Ovaj predmet je predmet s kojim se ne moze upravljati. Uzrok svega je optužba. Optužba se opredijelila da Karadžića optuži za stotine dogadjaja koji su se tokom 5 godina dogodili širom cijele BiH. Iz sudjenja Slobodanu Miloševiću vidjelo se da su velike optužnice (u kojima su objedinjeni događaji u BiH, Srbiji i Kosovu) kontraproduktivne. To nije uzeto u obzir, Karadžiću se sudilo po ogromnoj optužnici, po najopširnijoj optužnici ikada. Karadžić je apelovao na raspravno vijeće da mu se sudi po jednoj od 4 komponentne a da se po druge tri komponente presuda donese kasnije. Optužba sad u žalbi kritikuje ulaganje žalbe odbrane jer navode veliki broj brojki i statistike. Milion 200 hiljada strana dokaza u predraspravnom stadiju predmeta – to niko ne moze obraditi razumno i koristiti tokom sudjenja u prave svrhe, a dovelo je kasnije do brojnih odgoda i kašnjenja u postupku. Raspravno vijeće je reklo optužbi da su sami krivi za to, ali su s druge strane imali mogućnost da to spriječe”, naveli su to članovi odbrane Radovana Karadžića u prvom dijelu današnjeg iznošenja žalbe na prvostepenu presudu Radovanu Karadžiću.

Tužilaštvo je zatražilo da sudsko vijeće MICT-a odbaci sve Karadžićeve prizive, ali i da utvrdi propuste prvostepenog vijeća.

Tužilaštvo tvrdi kako je prvostepeno vijeće pogriješilo kada je odlučilo da Karadžića ne osudi za genocid i u drugim opštinama u BiH osim Srebrenice za koje je utvrđeno da su bila mjesta ratnih zločina.

Sudac Meron pozvao je Karadžića i članove tima njegove odbrane, ali i tužilaštvo da se tokom dvodnevne rasprave koncentrišu na iznošenje “preciznih, jasnih i konciznih argumenata” i ne ponavljaju sve činjenice i dokaze iznesene tokom suđenja u prvostepenom postupku.

“Žalbeni postupak nije suđenje de novo”, podsjetio je Meron i pozvao na iznošenje argumenata koji bi ukazali na činjenične greške.

Peter Robinson, Karadžićev advokat, kazao je kako njegov klijent danas ima više nade i pouzdanja u pravdu nego 2008. godine, kada se prvi put nakon što je uhapšen u Srbiji pojavio pred ICTY-em te je pozvao sudsko vijeće da “oda priznanje” Karadžićevom karakteru koji je zadržao odnos poštovanja prema sudu uprkos prvostepenoj presudi koju smatra nepravednom.

“Ovo je megasuđenje koje je izmaknulo kontroli”, kazao je Robinson tvrdeći kako je Karadžić od početka bio u neravnopravnoj poziciji jer se proces protiv njega vodio temeljem pretpostavke njegove krivnje.

Najavio je kako će tokom prizivnog postupka Karadžić i njegova odbrana “srušiti sve činjenične temelje presude”.

Karadžićeva odbrana tvrdi kako su u prvostepenom postupku prekršena njegova temeljna prava jer mu de facto nije bilo dopušteno da se sam brani, odnosno stoga što je morao izabrati hoće li se sam braniti ili će pak svjedočiti u svoju korist tokom postupka.

Karadžićeva odbrana i tužilaštvo MICT-a zaključit će iznošenje svojih argumenata u utorak.

Konačna presuda, kako je ranije najavio sudac Meron, može se očekivati u decembru ove godine.

Prvostepena presuda objavljena je 24. marta 2016. godine i Karadžić je tada osuđen za genocid na području Srebrenice 1995. i za progon, istrjebljenje, ubiistva, deportaciju, nehumana djela, teroriziranje i protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH tokom 1992. godine.

Sudsko vijeće ICTY-a je zaključilo da je Karadžić počinio te zločine sudjelujući u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu koji je uključivao zajednički plan s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na presudu zbog kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva s ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce kako bi se NATO prisilio da se suzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba kao i na eliminiranje Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Na ovu presudu žalili su se i Karadžić i tužiteljstvo, a žalbeni se postupak vodi pred MICT-om nakon što je ICTY-a prestao raditi potkraj 2017. godine.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.