U Neumu je završen četvrti energetski samit koji je okupio više od 400 stručnjaka iz ove oblasti. Kroz tri dana trajanja samita, razgovaralo se o rješenjima svih aktuelnih problema u sektoru koji ima ogroman potencijal za razvoj privrede u BiH.

Posljednjeg dana govorilo se o viziji razvoja energetskog sektora u BiH. Poručeno je da je potrebno što prije usvojiti okvirnu državnu strategiju za unapređenje i razvoj energetskog sektora.

Usvajanje strategije reforme energetskog sektora na državnom nivou jedna je od ključnih preporuka četvrtog energetskog samita. Na putu ka samoodrživom energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini, kako je poručeno, prioritet treba dati energetskoj efikasnosti, smanjenju emisija te obnovljivim izvorima energije. Međutim, kao jedan od najvećih problema provođenja elektro-energetskih projekata u Bosni i Hercegovini istaknuti su rokovi, kompleksne i preduge procedure prilikom ishodovanja dozvola za izgradnju energetskih objekata.

“Preporuke koje smo načinili vezano za ubrzanje postupka za ishođenje dozvola za nove elektrane, to je nešto što je jako dobro prihvaćeno i svi su podržali, čak smo od parlamentaraca čuli da bi moglo to ići u parlamentarne procedure da se o tome dalje razgovara”, izjavio je Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-a.

Petar Đokić, ministar za industriju, energetiku i rudarstvo RS-a je izjavio: “Najčešći problem koji se javlja su imovinskog karaktera, zato što imamo različite oblike vlasništva nad zemnljm na kojoj se mogu graditi energetski objekti i prema našim informacijama tu su najduži zahtjevi, a također i investitori ne obrade adekvatno dokumentaciju.”

Da BiH ne napreduje dovoljno brzo i da su reforme jedini put, u svom izlaganju kazao je ministar Šarović. Posebno kritičan je bio po pitanju gasnog sektora.

“Pitanje snabdijevnja gasom može se dovesti u pitanje u narednim godinama imajući u vidu globalna kretanja, a mogućnosti alternativnih izvora je vrlo upitna jer BiH nema jasnu strategiju”, poručio je ministar Mirko Šarović.

Kao glavne prepreke razvoja sektora električne energije i plina učesnici su izdvojili postojeću legislativu i regulativu u Bosni i Hercegovini, odnosno zaostatak u prenošenju i provedbi EU zakonodavstava. Ovaj zaostatak, kako je rečeno, ima utjecaj na daljnji razvoj sektora, sigurnost snabdijevanja i interes investitora da ulažu u BiH.

“Energetski sektor BiH treba ići u skladu sa ovom politikom, i potrebno je da se usvoje neophodni strateški dokumenti koji bi omogućili EU da izdvoji finansijska sredstva kako bi se pomoglo ne samo ovom sektoru, već i svim ljudima u BiH”, kazao je Jan Snaidauf, šef političkog i ekonomskog odjela Delegacije EU u BiH.

Prema riječima ambasadora Velike Britanije u BiH Edwarda Fergusona BiH bi po procjenama Svjetske banke, u naredne dvije decenije trebala uložiti oko 3 milijarde eura da bi modernizirala energetski sektor i dovela ga na nivo EU.

“Dobre vijesti su da je od prošle godine britanska vlada radila sa entitetskim vladama u BiH i napravljene su nove entitetkse energetske strategije. Loše vijesti su da je taj cijeli proces trajao duže nego što smo očekivali, kao i to da BiH još nema državnu energetsku strategiju.”

A svi su saglasni da ovaj samit može doprinijeti unapređenju i razvoju ukupnih odnosa u energetskom sektoru BiH koji je kako je poručeno, ključan za ekonomski i društveni razvoj bilo koje zemlje.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.