Nema govora o dolasku Rusa u Centralnu izbornu komisiji kao IT stručnjaka ili hakera, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH. Istakla je da je njena posjeta Rusiji proistakla iz memoranduma o saradnji između izbornih komisija dvije države. Komentarisala je i korištenje hemijskih olovki različitih boja na izborima.

Nada se da će pitanje implementacije izbornih rezultata rješiti bh. vlasti.

“Mislim da smo o tome jaku puno govorili. Na žalost, svima je jasno da ulazimo u izborni period sa nedefinisanim pravilima da bi organe vlasti stavili u potpunu funkciju. Nadam se da Centralna izborna komisija s ovim mojim nastupanjem staviti tačku na predviđanja šta će biti i kako će biti, te se fokusirati na provedbu izbora koje smo raspisali. To je naš prvenstveni zadatak, a teret toga što u izbore ulazimo sa nedefinisanim pravilima je još uvijek na zakonodavcima. Parlamentarna skupština funkcioniše i nadamo se da će ovo najozbiljnije pitanje rješiti do izbora”, rekla je Hadžiabdić.

Mišljenja je da se do sada nikada nisu desile nejasnoće kao pred ovogodišnje opšte izbore.

“Obzirom na kompleksan izborni proces, vrlo često imamo problem sa nedorečenim i kontradiktornim odredbama Izbornog zakona. Imamo situacije da se prilikom ranijih izmjena i dopuna događalo više puta da se pravila za izbore određuje neposredno pred izbore ili objavljuju nakon što se izbori raspišu. Međutim, ovako nejasna situacija se nikada nije desila”, naglasila je.

Upozorila je da se prema međunarodnim standardima Izborni zakon ne smije mijenjati nakon raspisivanja izbora.

“Ja sam čula nekoliko izjava političkih aktera, članova Predsjedništva, aktivnih članova političkih stranaka i stavova članova Centralne izborne komisije, mislim da smo svi bili u pravu. Zakonodavac može raditi do izbora. Pretpostavljam da će Parlamentarna skupština BiH smanjiti nivo aktivnosti u vrijeme izborne kampanje. Bilo bi vrlo loše da se sjednice zakazuju za vrijeme izborne šutnje. Nije dozvoljeno po međunarodnim standardima mijenjati izborna pravila nakon raspisivanja izbora”, rekla je.

Ukazala je da FBiH na proljeće sljedeće godine može zadesiti “agonija”.

“Međutim, mi smo u situaciji da su nam izborna pravila kao neophodna da ne možemo dovesti do kraja izbore. Onda slijedi period implementacije izbornih rezultata i sazivanja određenih tijela koje sazovemo na direktnim izborima. Taj posao ćemo završiti do kraja godine. Nadam se da će sva ta tijela konstituisati. Ranije smo imali problem da nemamo modele za efikasnu uspostavu vlasti. Onda nam u proljeće predstoji jedna agonija gdje zakonodavac ne može donositi odluke jer ga nema. U toj situaciji bi se od proljeća, od 31. marta kada je posljednji rok za usvajanje budžeta na nivou Federacije doista mogli naći u problemu ko će donijeti važne odluke. Imamo autoritet Visokog predstavnika, nade da bi on intervenisao. Imamo onu nesretnu odredbu koja je stavila Centralnu izbornu komisiju stavila u ulogu zakonodavca”, objasnila je Hadžiabdić.

Upitana da li će intervenirati Centralna izborna komisija ako se ne dogovore političari ili ne djeluje u izmjenama Izbornog zakona, odgovorila je:

“Mi zaista ne želimo razmatrati ova pitanja sada jer je prioritetan rad na izborima, ali će ona doći kad tad doći na dnevni red. U pokušaju da raspravljamo o svim mogućim scenarijima, vi znate da smo bili spriječeni zbog izuzetnog pritiska koji se desio samo zbog radnih materijala koji su pripremani za određene odluke. Svi ti radni materijali su proglašavni gotovim odlukama. Zapravo, u javnosti je procurio, namjerno ili slučajno, samo jedan”, naglasila je Hadžiabdić.

Mišljenja je da je taj materija u javnosti iscurio namjerno.

“Mislim da se to desilo namjerno. To je svima jasno jer se čitava priča oko navodne odluke od državnog udara, protivustavnog djelovanja, svela na jedan radni materijal. Ja vam tvrdim da ih ima pet. Samo što nisu raspravljane ni na Kolegiju Centralne izborne komisije. Zašto se našlo pet materijala, upravo zato što imamo kontradiktorne odredbe. Izborni zakon, Ustav Federacije – kada to pokušavate pomiriti imate najmanje dva načina i još dva načina koji slijede potpuno drugačiju pravce određivanja popunjavanja delegata u Domu naroda. Bilo bi najbolje da taj nesretni zadatak ne bude na Centralnoj izbornoj komisiji. Bilo bi jako dobro kada bi nakon izbora donosioci odluka se nastavili baviti usaglašavenjm i razgovorom. Na neki način pomoći Komisiji da odredi broj delegata i dati instrukcije. Onda bi se moglo kroz taj podzakonski akt. To je jedini osnov za određivanje broja delegata. Na taj način Centralna izborna komisija ne bi imala svoje ispitivanje odluka na višim instancama jer bi postojala saglasnost donosioca odluka. To bi bile političke stranke koje bi dobile većinu u predstavničkom domu”, navela je.

Hadžiabdić je mišljenja da Centralna izborna komisija radi pod političkim pristikom, ali da nije u službi politike.

“U izbornom periodu smo uvijek pod užasnim pritiskom, ali ne radimo kao servis političkim strankama u smislu da ispunjavamo njihovu volju”, istakla je.

Na pitanje šta to politika traži od Centralne izborne komisije, Hadžiabdić je rekla:

“Bilo koju odluku da donese Centralna izborna komisija, ona uvijek ide u prilog jednom ili drugom ili trećem političkom subjektu. Nekima ide na štetu. Zbog toga je uvijek pritisak na Centralnoj izbornoj komisiji, ali tvrdim da pritiscima jako dobro odolijevamo. Iz prostog razloga što odluke koje donosimo nisu zakovane na našem nivou. Te odluke koje donosimo podliježu provjerama. Ako je za opšte izbore 2014. godine 95 posto odluka Centralne izborne komisije potvrđeno, a nakon posljednjih lokalnih izbora potvrđeno 90 posto odluka na apelacionom odjelu Suda BiH, to dovoljno govori o zakonitom radu. Da smo mi zaista tako loši kao što se u javnosti posljednjih mjeseci pokušava pokazati, onda mi ne bismo obnavljali mandate, Parlament ne bi poklanjao povjerenje”, ukazala je.

Osvrnula se i na njenu posjetu Rusiji. Tvrdi da je u svojstvu predsjednice Centralne izborne komisije posjetila ovu državu, a da je posjeta proistakla iz memoranduma o saradnji između izbornih komisija dvije države, te da Rusija ima potpisane memorandume sa drugim državama, kao i BiH.

“Mi sa više država imamo zaključene memorandume saradnje. Jedna od tih država je Ruska Federacija sa kojom je memorandum zaključen 2010. godine. Na svim izborima do sada, bilo da se održavaju u BiH ili Ruskoj Federaciji slijedili su uzajamni posjeti. Memorandume o saradnji potvrđuje Predsjedništvo BiH. Memorandumi o saradnji govore o razmjeni iskustva i međusobnom posmatranju izbora. Kada su izbori mi šaljemo poziv državnoj izbornoj komisiji Rusije, oni nama šalju poziv. Oni obično zovu predsjednika izborne komisije i zato je izbor pao na mene i rekli su još jednog člana. Državna izborna komisija Ruske Federacije pokriva troškove hotela i našeg boravka tamo, kao i za još preko 50 državnih izbornih komisija koje su bile gosti”, istakla je Hadžiabdić.

Ukazala je da i druge države imaju praksu saradnje sa Rusijom.

“Ona poziva države s kojima ima potpisane memorandume. Bilo je jako puno zemalja iz cijelog svijeta. Tamo sam vidjela kolege iz Bugarske, Poljske, država Sjeverne Afrike, Južne Amerike, Evrope. To je uobičajna praksa drugih izbornih komisija, ne samo Ruske Federacije. Nama je to jedno iskustvo da vidimo kako to oni organiziraju izbore – šta se to nama dopada, a šta ne. Mi nismo mogli da ocjenjujemo te izbore. Nisam se uspjela ni sastati ni sa predsjednicom komisije. U okviru jednog izbornog programa smo bili angažovani”, objasnila je.

Hadžiabdić je komentarisala glasine o dolasku ruskih stručnjaka u oblasti informacionih tehnologija u Centralnu izbornu komisiju.

“Imamo razgovore sa OSCE-om da nam oni pomognu sa domaćim IT stručnjacima kao pomoć našem IT odjelu. OSCE će angažovati te osobe. Nema govora o dolasku Rusa u Centralnu izbornu komisiji kao IT stručnjaka ili hakera”, naglasila je.

Kandidate na listama ćemo zaokruživati hemijskim olovkama koje pišu crvenim olovkama, dok će članovi izbornih odbora imati olovke koje piši crvenom bojom. Smatra da je to način da se spriječe izborne malverzacije.

“Mi pokušavamo u odsustvu izmjena i dopuna Izbornog zakona koje su željele promovirati nove tehnologije. Ali ne način bez dovoljno pripreme, normama koje nisu dovoljno precizne, jasne i definisane, a predstavljaju radikalnu promjenu. Ako je ikome u interesu da imamo nove tehnologije, to je Centralnoj izbornoj komisiji. To će svakako skratiti agoniju prebrojavanja i svega ostalog. Na tome radimo godinama. Ali se to mora raditi na sistemski način – testirati, stvoriti tehničke preduslove, obučiti ljude, pronaći sredstva. Mi smo imali red koraka koji je na žalost zastao jer Vijeće ministara BiH nikada nije završila formiranje radne grupe koja je trebala to uraditi”, kazala je.

Hadžiabdić je kazala kako joj je drago da postoji interes za tehničke izmjene glasačkog, izbornog procesa, ali da su politički akteri kasno počeli raditi na tome.

“Drago mi je da interes postoji, ali način na koji se on plasirao – dva mjeseca prije raspisivanja izbora – nije način za radikalne promjene. Zato imamo problema. U nedostatku izmjena i odredbi zakonskih odredbi, mi smo vidjeli šta smo mogli uraditi kroz podzakonske akte”, tvrdi Hadžiabdić.

Ukazala je na slučaj iz izbora 2010. godine kada je Centralna izborna komisija uočila nekoliko hiljada listića na kojima su korištene hemijske olovke različitih boja.

“Imat će propisano pravilo da kada počnu brojati glasove da ne smiju imati olovke osim osoba koje bilježe. Osobe koje bilježe će imati samo crvene olovke. Ne onom kojom će se poništiti volja birača. To jača kontrole na biračkim mjestima. Nadam se većem broju posmatrača. Ohrabrujemo domaće i strane posmatrače da pokriju što veći broj biračkih mjesta. Ohrabrujemo posmatrače političkih stranaka da ne dozvole da zajedno manipuliraju birački proces”, rekla je.

Tvrdi da Centralna izborna komisija ne može sa biračkih spiskova brisati imena i prezimena preminulih osoba.

“To je jedan od velikih izazova. Da nije, davno bi bio postignut dogovor u Parlamentarnoj skupštini BiH. Centralna izborna komisija nema stav o tome jer nije o tome razgovarano. Ono što imamo kada je riječ o nekim demografskim izračunavanjima, imamo stav apelacionog odjela Suda BiH u pogledu imenovanja članova općinskih i gradskih izbornih komisija da se u skladu sa odredbama Izbornog zakona kod multietničkog sastava izbornih komisija primjenjuje popis iz 2013. godine”, objasnila je Hadžiabdić.

Objasnila je i zašto je potrebno 3.000 potpisa da bi se ostvarilo pravo na kandidaturu za predsjednika RS-a.đ

“Radikalnija reforma vezana za broj potpisa koji se moraju prikupiti, desila pred lokalne izbore 2016. godine. Mi sada prvi put to primjenjujemo na općim izborima. Pravilnik o kandidaturi smo ipak usvojili. Primjećena su neka rješenja u našem pravilniku koja su sada kontradiktorna sa zakonskim određenjima, ali u našim razgovorima smo imali argumente da uželimo ujednačiti položaj političkih subjekata. Zbog svega što je izazvao taj pravilnik, održali smo kolegij i ponovo usaglašavali stavove, te odlučili da jednoglasno zauzmemo stav da samostalne političke stranke ili koalicije koje su osvojile mandat za predsjednika RS-a, neće morati prikupljati 3.000 potpisa jer je naša odredba na neki način bila suprotna zakonu. Naš cilj nije da otežavamo, nego da omogućimo pristup. Bit će još takvih usaglašavanja ako bude potrebe”, kazala je Hadžiabdić.

U konačnici, istakla je da će za “članove Predsjedništva prvi rezultati biti objavljeni oko deset sati, a u ponoć već će biti preliminarni rezultati za predsjednika RS-a. Radimo s OSCE-om na unaprijeđenju aplikacije za unos rezultata”.