Dervo Sejdić, aktivista Romskog informativnog centra Kali Sare, kazao je jutros za N1 da ''čestita hrvatskom narodu i Draganu Čoviću'' jer je njegov predmet iskoristio i ''od tada počinje priča legitimnog hrvatskog predstavnika''.
Gost N1 televizije je rekao da nema ništa protiv toga da se svako bori za svoja prava, ali je protiv sistema u kojem ”taj isti nivo prava ne omogući drugom”.
”Od objave odluke Suda u Strasbourgu 2009. godine, možda samo 4-5 mjeseci u BiH se kalkulisalo. Čestitam, zaista čestitam, hrvatskom narodu i Draganu Čoviću, poslije toga će on iskoristiti ovaj predmet i od tada počinje priča legitimnog hrvatskog predstavnika. Nemam ništa protiv toga da se neko bori za svoja prava. Protiv toga sam da ako ja zahtjevam određeni nivo prava, taj isti nivo prava ne omogućim drugom. Ako budemo, a ponašamo se tako, ako se budemo držali te teze da jedan narod ne može birati predstavnika drugom narodu, za koga ću ja da glasam? Ko će me zastupati? Činjenica je da članovi Predsjedništva u 90 odsto slučajeva, zastupaju da li entitetska, da li ideje ili ideologije političkih partija iz kojih dolaze”, dodao je on.
Sejdić je ocijenio da fašizam počinje diskriminacijom.
”Da ne budem grub, ja ne poznam drugu državu u području Evrope da ima ovakav Ustav. Ne znam nijednu zemlju u svijetu da je koncipirana kao BiH. Da ima Ustav koji direktno eliminira sve što nije pripadnost konstitutivnim narodima. Samo Bošnjak, Hrvat ili Srbin mogu da se kandiduju za člana Predsjedništva što je nonsens. Rasizam, fašizam počinju sa diskriminacijom, diskriminacija počinje s nejednakim tretmanima. Obilježavamo Dan pobjede nad fašizmom, a u svojoj državi imamo, ja bih rekao, režim”, rekao je gost Novog dana.
Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina nema resurse i kapacitete da se dovoljno snažno bori protiv diskriminacije.
”Čovjek ne može biti nerealan, institucije u BiH uz podršku nevladinih organizacija, rade na smanjenju diskriminacije. Mi nemamo ni resursa ni kapaciteta da se dovoljno snažno borimo protiv diskriminacije. Vjerujem da u ovim pretpristupnim procesima, jačanjem demokratije, usklađivanjem standarda s međunarodnim okvirima, da će u dobroj mjeri pomoći u borbi protiv diskriminacije. To ne znači da mi ako danas na papiru izdefinišemo, da će se to desiti, sve dok ljudi u svojim glavama ne budu mijenjali mišljenja, stavove, dok jedan drugog ne budemo uvažavali kao čovjek čovjeka”, dodao je Sejdić.
”Bolje da glasam za svog, neka je lopov”
”Za dvadeset i kusur godina, mnogo su se ustoličili, uspostavili institute unutar glasačkog tijela i na taj način to zadržavaju, a glasači zauzvrat razmišljaju na način, do boksa je on bio na vagi hoće li ili neće glasati za etničku političku partiju, ali kada uđe, kaže – bolje je da glasam za svog, neka je lopov, bolje da i on krade nego onaj tamo. Imamo iste ljude u vlasti, samo što se vrte pozicije”, naglasio je Sejdić za N1.
Hoće li njegov predmet ikada biti riješen?
”Da su htjeli da se ovaj predmet riješi, oni su trebali pozvati struku”, dodao je uz naglasak da to nije pitanje politike već je posrijedi pravno pitanje.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Derve Sejdića i Jakuba Fincija, donesena je u decembru 2009, ali ni do dan danas nije implementirana. Podsjećamo, apelacije su se odnosile na prava manjina da se kandiduju za člana Predsjedništva i Dom naroda BiH.
Uskoro video gostovanja.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
