Gostujući u programu N1 televizije, ugledni teoretičar kulture, filozof i publicista Boris Buden komentirao je povećan priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu, kazavši kako su “migranti simptom, a ne bolest”.
“Simptom je poruka koju bolest šalje iz svoje budućnosti, prije nego se potpuno razmahala. Ti ljudi koji dolaze svjedoče raspadu jednog sistema i trebaju nas podsjetiti na osobno iskustvo s ovih prostora, na iskustvo vlastitog raspada. To je raspad nekakve moguće kontrole gdje imate suverenu politiku, ekonomiju u svojim granicama, tvornice i kulturu. To je ono što se ovdje raspalo. Ljudi na ovim prostorima imaju iskustvo i vlastite migracije, bježali su od rata, ovisili su o tome da ih neko prihvati, da im se pokaže dobrodošlica. Oni su u konkretnoj situaciji ovdje pred velikim izazovom da vrate ono što je i njima ukazano, prema ljudima koji dolaze tjerani nevoljom”, kazao je Buden naglasivši kako je migracija sastavni dio života te da nema više povratka u jedno zatvoreno društvo i zatvorenu državu iz koje se neće migrirati. Upozorava kako će se “ovi prostori milom ili silom potpuno transformirati kroz migracije.
Buden je komentirao i odnose u bosanskohercegovačkom društvu između religijskog i sekularnog, naglasivši kako danas zapravo živimo u postsekularnom društvu, a da klasična podjela između religije i države više ne funkcionira te du su potrebni novi modeli tih odnosa.
“Stari model jasnog razlikovanja sekularnog i privatno-religijskog više ne funkcionira. Kako izaći iz tog problema? S jedne strane lijeva liberalna kritika misli da je moguće ponovo uspostaviti jasnu granicu, da je moguće zaštititi to javno od prodora privatnog. Kad kažem ‘privatno’, onda mislim na to da različite religije imaju različite ideje uređenja društva, pogotovo ovdje u Bosni I Hercegovini”, istakao je Buden kazavši kako se na ovim prostorima dogodila instrumentalizacija religije te da je religija izgubila ono što je njena vrijednost: to su duhovnost, transcedentalna dubina, osjećaj za dobro.
“Kad govorimo o migrantima, u Njemačkoj Crkva organizira podršku, pomoć i prihvat. Imaju sasvim drugi koncept, ne priključuju se politici mržnje kao što je to slučaj na ovim prostorima, gdje su naše religije podržavale nacionalističke politike. U tome je problem. Kod nas je religija toliko kulturalizirana, da je vjera u Boga potpuno potisnuta. Paradoksalno bismo mogli reći – religija se čini kao sveprisutna u društvu, a ja imam osjećaj da se na ovim prostorima nikad manje nije vjerovalo u Boga kao što je to slučaj s današnjicom kad je religija sveprisutna”, zaključio je Buden.
Crkva bi, prema njegovim riječima, trebala u ovim teškim trenucima aktivirati rezervoare temeljnih moralnih odnosa, osjećaja za dobro i zlo:
“To je ovaj osjećaj kad ti dolazi gladan čovjek, protjeran iz rata s djecom, stoji odrpan pred tobom na kiši. To je pitanje odnosa prema tom čovjeku kroz odnos prema Bogu. Toga nema. Kao ateist, kažem, bio bih sretan kad bi na ovim prostorima bilo puno više ljudi koji vjeruju u Boga, i osjećali svoju vjeru, artikulirali je u praktičnom životu. Paradoksalna je stvar, čak ja tvrdim da nam treba više vjere, da treba biti prisutnija. Dakle, meni kao ateistu vjera nedostaje u društvenom i u praktičnom životu. Ova društva nisu prošla uopće kroz moralne katarze”, kazao je Buden.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
