Kako bi se spriječio rad na crno Obrtnička komora FBiH predložila je mjeru kojom bi se iz federalnih i kantonalnih ministarstava novim obrtnicima izdvajala sredstva za pokrivanje nameta. Iz Mostara stižu prve reakcije.
Tridesetsedmogodišnji Mostarac, koji ne pristaje otkiti identitet, za N1 kazao je da već “devet godina radi na crno”. Kaže da nema drugog izbora. Ne želi otkriti ni ime firme u kojoj radi, kako ne bi ugrozio egzistenciju svoje porodice.
vezane vijesti
“Nemam drugog izbora. Imam ženu i dvoje djece. Moramo od nečega živjeti. Za radni odnos ne smijem ni pitati. Pošto je poslodavac zadovoljan mojim radom, jer me drži već devet godina, nadam se da će me nekad i prijaviti”.
Slično razmišljaju i ostali građani Mostara i HN Kantona.
U nadležnoj inspekciji zaposlena su samo četiri inspektora rada, koja se ne mogu iznijeti s ovako velikim problemom.
U 2.500 nadzora tokom prošle godine otkrili su više od 600 neprijavljenih radnika.
Svaka ideja u cilju sprječavanja rada na crno je dobrodošla i znatno bi im pomogla u radu, ističu u nadležnoj inspekciji. Smatraju međutim da bi rigoroznije kazne za poslodavce i novi Zakon o radu, trebali biti prvi koraci. Kaznom od 300 maraka za neprijavljivanje radnika, država, kažu, nikad neće dobiti ovaj rat.
Obrtnici i mali poduzetnici s područja Hercegovine smatraju da bi se problem rada na crno znatno smanjio kada bi se smanjila izdvajanja za doprinose.
Poduzetnici okupljeni u Udruženje “LINK” smatraju da bi Predložena mjera Obrtničke komore FBiH mogla ostati samo mrtvo slovo na papiru, s obzirom da se novac očekuje od institucija vlasti.
