Danas se obilježava 26. godišnjica prijema Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije. Uspomene na taj događaj je u Novom danu evocirao Hasan Muratović, premijer i član Vlade BiH od 1992. do 1997. godine. Istakao je da "BiH danas nema prijatelja u svijetu". Razlog za to vidi u nedostataku "intenzivnih političkih i drugih odnosa sa ostalim državama".

Prisjetio se procesa prijema BiH u UN. Počeo je tako što su BiH priznače članice Evropske zajednice i SAD-a.

“To je bio dug put. SAD su tada rekle da je raspad SFRJ evropski problem. Trebalo nam je priznanje Evropske zajednice. To je trajalo dugo. Počelo je sa Arbitražnom komisijom konferencije o Jugoslaviji koja je formirala Banditerovu komisiju. To se desilo nakon osamostaljenja Slovenije i Hrvatske 18. juna 1991. godine. Komisija je trebala razmotriti uslove raspada Jugoslavije, a u prvom izvještaju je navela da se Jugoslavija raspadala i da kao država ne postoji, te da države nastale iz njih trebaju biti priznate. Da se njihove granice ne mogu mijenjati silom”, rekao je Muratović.

Podsjetio je da je BiH priznanje od Evropske zajednice tražila 29. novembra 1991. godine, ali da se to nije desilo jer je zahtijevala da se u BiH održi referendum o nezavisnosti, što nije zahtjevano od Slovenije i Hrvatske, kako je kazao je Muratović.

“Referendum je održan u dva dana. Prvi mart je bio drugi dan referenduma. U noći sa 24. na 25. na teškoj sjednici je Skupština usvojila referendumsko pitanje. Poslije toga je Evropska zajednica vršila monitoring referenduma i priznala je BiH. Priznala je BiH 7. aprila. 6. mart se smatra danom sukcesije BiH. U toku cijelog procesa je teklo priznavanje kod UN-a. Vrlo je važno bilo priznanje svih članica Evropske zajednice. Bugarska je prva priznala BiH. 12. januara je počeo proces prijema BiH u UN. 15. januara je donesena Rezolucija o suverenosti BiH u Skupštini BiH. Skoro sve države članice Organizacije islamskih zemalja su priznale BiH. Irak i Libija nas nisu dugo priznavale zbog vojne saradnje koju su imale sa Jugoslavijom. 22. maja nas je Vijeće sigurnosti UN-a iznenada prihvatilo. Mi smo insistirali da budemo primljeni sa Hrvatskom. 22. maja smo priznati i podignuta je zastava BiH. Bila je vrlo mala delegacija prisutna tada. Tu je bio Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova, otac i sin Šaćirbegović i Irfan Ajanović koji se tu zadesio”, podsjetio je Muratović.

Za Muratovića dan prijema BiH u UN je značio “priznanje da se možemo obratiti cijelom svijetu”.

“To je bio veliki psihološki moment za građane. Zamislite da vam neko garantira da će vam štititi opstanak. To je značilo garanciju na samoodbranu i kolektivnu odbranu. To je bila velika stvar za nas”, naglasio je Muratović.

Ukazao je na to da se u BiH može pridavati i veći značaj ovom danu, “ali niti druge države posebno ne obilježavaju taj dan”.

“To je fundamentalni datum u historiji BiH. Tada su se stvari preokrenule. Svijet se počeo interesovati za BiH. Počeo nam je pružati političku i drugu podršku”, kazao je.

Danas će Vijeće bošnjačkih intelektualaca sa Hrvatskim narodnim vijećem, Srpskim građanskim vijećem i Asocijacijom nezavisnih intelektualaca Krug 99 obilježiti Javnom tribinom godišnjicu članstva BiH u UN-u. Jedan od učesnika tribine će biti i Muratović. Mišljenja je da su to trebale učiniti institucije BiH, “ali da to neće”.

Istakao je da “BiH nema prijatelja u svijetu danas”.

“Nemamo jako intenzivne politike i druge odnose. Zbog toga što naši ljudi vrlo malo putuju i vrlo malo državnika dolazi u BiH. Kao premijer sam osobno bio kod svakog premijera svake veće evropske države. Nama ne dolaze posebne ličnosti iz svijeta, niti naši državnici odlaze. Jako su nam potrebni međunarodni odnosi, prije svega za ekonomski razvoj. A i zbog političkih razloga jer naši politički uslovi nisu bog zna kakvi. Potrebno nam je lobiranje za naš put u Evropsku uniju i NATO”, rekao je Muratović.

Razlog za prethodno rečeno vidi u “ljudima na određenim funkcijama koji mogu da putuju”, ali “za koje nije siguran da bi bili prihvaćeni zbog svojih stavova i političkog izražavanja u zemlji”.

Osvrnuo se na predstojeće izbore u BiH. Mišljenja je da ne donose ništa novo jer će na njima učestvovati iste političke stranke koje će kandidovati skoro iste kandidate.

Dao je svoje viđenje sastava Predsjedništva BiH. Denisa Bećirovića je izdvojio kao “novom generacijom” političara.

“Važno je ko će biti u Predsjedništvu, da to budu ljudi koji sarađuju. Oni bi svako jutro trebali da piju kafu. Trebali bi to biti ljudi koji sarađuju, koji će nas svijetu predstaviti, koji će konačno krenuti u svijet. U svakoj stranci ima takvih ljudi. Oni još ne isplivavaju na površinu. Vidite da se javlja gospodin Denis Bećirović. On je ipak nova generacija i nova osoba”, rekao je.

Komentarisao je proces integracije BiH u Evropsku uniju podsjetivši da je BiH bila daleko ispred svih u tom procesu.

“Iz neracionalnih odnosa u BiH zaostajemo. Možda se iza toga krije stvarni stav pojedinaca da im nije stalo do našeg ulaska u Evropsku uniju”, istakao je Muratović.

Upozorio je da “Srbija i Hrvatska jako dugo historijski BiH smatraju kao svojim nerješenim pitanjem”.

“U obje države se nalazi garnitura političara koja slijedi neprekidno taj put. Ne vjerujem da će u skoroj budućnosti to prestati. Ti problemi se mogu rješiti samo našim članstvom u Evropskoj uniji. Naša jedina državna sigurnost jeste ulazak u Evropsku uniju”, naglasio je.

Ne nedostaje mu politika jer, kako kaže, bavio se politikom u Vladi radeći “na praktičnim problemima”.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.