Uspostava izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini na temelju rezultata izbora provedenih u oktobru 2014. godine suočena je s ozbiljnim poteškoćama pri čemu politički lideri ističu kako sve ide isuviše sporo, no krivnju za to prebacuju jedni na druge.

Čelnici HDZ BiH Dragan Čović i Demokratske fronte (DF) Željko Komšić u utorak su posredstvom medija razmijenili cijeli niz optužbi o tome ko je kriv što država još nema novo Vijeća ministara, a Federacija BiH vladu, iako su od izbora prošla četiri mjeseca.

Te dvije stranke, uz Stranku demokratske akcije (SDA), dogovorile su vladajuću koaliciju na nivou Federacije BiH, dok su im partneri na državnom nivou još i Srpska demokratska stranka (SDS) te Partija demokratskog progresa (PDP).

Željko Komšić optužio je Čovića da traži previše ministarskih mjesta i da do njih pokušava doći kroz tajne pregovore što ih vodi sa SDA.

“Nije ovo tržnica, ne cjenkamo se pa ko više otme i ko koga prevari”, kazao je Komšić uoči sjednice vrha svoje stranke, koji je u ponedjeljak navečer zaključio kako se pregovori o uspostavi vlasti moraju vratiti na početne pozicije pri čemu će ključni kriterij biti broj osvojenih glasova odnosno mandata na proteklim izborima.

U Komšićevom DF-a se pozivaju na činjenicu kako su oni zapravo druga po snazi stranka-članica vladajuće koalicije i u državnom i u federalnom parlamentu, te da toga moraju biti svjesni i u HDZ BiH.

DF u Zastupničkom domu parlamenta BiH ima pet, a HDZ BiH četiri zastupnika. U Federalnom Zastupničkom domu pak sjedi 14 DF-ovih, a 12 HDZ-ovih zastupnika. 

“Potreban nam je ozbiljan sastanak da vidimo možemo li ili ne možemo zajedno”, poručio je Komšić.

Na odgovor Dragana Čovića nije trebalo dugo čekati. On je preko “Dnevnog avaza” Komšiću poručio kako s njim zapravo ni ne kani ozbiljno razgovarati, jer ga ne smatra partnerom.

“Jedini partner s kojim smo mi iz HDZ-a napravili vlast i razgovaramo jest SDA”, izjavio je Čović.

Kazao je kako HDZ na temelju izbornih rezultata ostaje čvrsto na stajalištu da mora dobiti šest od mogućih 17 pozicija u vladi Federacije BiH te tri od devet ministarstva na državnom nivou.

Time je ponovio raniju “sugestiju” HDZ BiH kako bi DF resore za svoje kadrove imao tražiti od SDA, što je za Komšića neprihvatljivo.

“DF nije ničiji privjesak”, bio je Komšićev odgovor na takve poruke iz HDZ-a.

Komšić i Čović odnosno njihove stranke trenutnno se najžešće sukobljavaju oko jedne ministarske pozicije u vladi FBiH koja je namijenjena osobi srpske nacionalnosti.

HDZ ultimativno traži to ministarsko mjesto čime bi popunio traženih šest pozicija u entitetskoj vladi, a u DF-u mu osporavaju pravo da kadrovira među Srbima jer smatraju da oni, kao jedina multietnička stranka koja je i članica vladajuće koalicije, jedini imaju odgovarajuće kandidate za takve pozicije.

Zbog sličnih prijepora propali su pregovori o ulasku HDZ BiH u izvršnu vlast nakon izbora 2010. godine, kada je pojedinačno najjača stranka bila Socijaldemokratska partija (SDP BiH).

Čović je tada inzistirao da ta stranka imenuje sve kadrove hrvatske nacionalnosti, na što SDP nije pristao pa je na kraju HDZ BiH završio u opoziviji na nivou Federacije BiH. 

Kako bi razjasnili što dalje, Čović i Komšić su u odvojenim izjavama ipak potvrdili kako će se sastati i u izravnom razgovoru s čelnikom SDA Bakirom Izetbegovićem pokušati dogovoriti daljnje korake. 

“Ovo se previše razvlači”, zaključio je Čović dodajući kako će se u iduća dva dana odnosno do četvrtka vidjeti što ko ima kazati pa će se s time izaći i u javnost.

Iz SDA su prihvatili Komšićev i Čovićev poziv na sastanak na kojemu bi se pokušala dogovoriti konačna podjela mjesta u izvršnoj vlasti.

Potpredsjednik SDA Safet Softić prenio je kako su u toj stranci na stajalištu da izborni rezultat na kojega se pozivaju u DF-u nije jedini kriterij za podjelu ministarstava, jer se mora voditi računa i o ustavnom ustroju BiH.