Vila "Aurora“ u Trstenom , hotel "Vis" u Dubrovniku, 18 objekata u Gradcu, "Hep" u Makarskoj, Energopetrolove pumpe, Šipad u luci Šibenik, terminal u Pločama, samo su dio bh. imovine u Hrvatskoj, bez koje bi zemlja mogla ostati.
Naime, hrvatski sabor sutra će razmatrati konačni prijedlog Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojim se rješavaju i pitanja nekretnina za koje nisu rješeni imovinski odnosi, poput bivših bh. odmarališta na hrvatskoj obali. U praksi primjena zakona bi značila da Hrvatska imovinu pravnih osoba iz BiH može dati na upravljanje trećim osobama na period od 30 godina.
Blizu 200 objekata, širom jadranske obale vrijednih oko dvije milijarde eura BiH bi mogla bespovratno izgubiti, tvrdi advokat Zajednice za odmor i rekreaciju BiH, Ramo Atajić. Već 10 godina, bezuspješno, pokušava pronaći sagovornika kako bi se odmarališta koja su u bila u vlasništvu sindikata bh. firmi vratila BiH.
“Evo imam natječaj, već je izašao natječaj da se prodaje objekat Hidrogradnje u Baškoj vodi i traže 5 i po miliona eura za taj hotel koji je pravila Hidrogradnja”, kaže advokat Ramo Atajić.
Tvrdi kako će Izmjene Zakona o državnoj imovini u Hrvatskoj onemogućiti BiH povrat svoje imovine.
“Dobro se zna ako je neko korisnik imovine 20 godina da on stiče pravo na temelju dosjelosti na tu imovinu. To je jedna varka koju naši nisu primijetili jer vidim nema nikakvih reakcija. Oni će tu imovinu sada iznajmiti na 30 godina i za 20 godina, taj neko ko je uzeo u najam doći će se upisati i onda nemamo mi dole šta tražiti”, navodi Atajić.
Nova pozicija imovine BiH na teritoriju Republike Hrvatske finale je trakavice i pokušaja da se BiH razvlasti od svoje imovine i dovede u poziciju nejednakopravnog statusa u odnosu na ostale zemlje sukcesore, smatra Muharem Cero.
“Jasno je da su učinci ovakvog poteza i izuzimanja imovine BiH na navodno rok od 30 godina dok se ne sačini bilateralni sporazum, urušavaju ekonomski suverenitet BiH, pogotovo u odnosu na činjenicu kada nam je jasno da se radi o enormno visokom novčanom iznosu , koji bi BiH omogućio da se dalje eksterno ne zadužuje odnosno da se ekonomski konsolidira”, navodi ekspert za državnu imovinu BiH Muharem Cero.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša s druge strane u izmjenama hrvatskog Zakona o državnoj imovini ne vidi ništa sporno. Sve je kaže poticaj za ubrzavanje pregovora i postizanje konačnog dogovora između BiH i Hrvatske.
“Ono što oni sada rade sa svojim zakonskim rješenjem jeste da će se imovina dati u koncesiju i ja sam postavio pitanje šta će se desiti ako se mi dogovorimo za pet godina o imovini? Oni kažu ok, nema problema, novi vlasnik preuzima ugovor koji je Republika Hrvatska napravila sa zainteresiranom stranom”, kaže Grubeša.
U cijeloj priči nastao je institucionalni muk. S obzirom da u samom sporazumu o sukcesiji ne postoje mehanizmi sudske zaštite, Muharem Cero smatra da bi odgovor moglo biti otvoreno pismo evropskim institucijama i Vijeću sigurnosti ili recipročno djelovanje. Za sve je ipak potreban politički dogovor do kojeg se teško dolazi.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
