Nermina Kapetanović, zastupnica u Parlamentu Bosne i Hercegovine, smatra da ne postoji "hrvatsko pitanje" u BiH.

Najznačajnije na današnjoj sjednici je svakako izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2018. Šta smo napravili ili nismo?

Nakon dugogodišnjeg zastoja koji je naročito bio izražen u periodu 2010-2014, otkočio se EU put BiH s ovim sazivom Vijeća ministara i PS BiH u smislu činjenice da smo dobili set pitanja koja smo trebali da uputimo ka EU. Istini za volju taj je put mogao ići dosta brže. Najviše vremena je potrošeno na uspostavljanje Mehanizma kordinacije, puno je opstrukcija bilo iz RS a i sa kantonalnih nivoa. Mislim da je previše vremena potrošeno na to. Predali smo set pitanja, sada očekujemo dodatni set pitanja. Očekujem da će BiH po uzoru na druge zemlje koje su čekale status kandidata dobiti jedan set pitanja od 300 pitanja, obično se kreće od 150 do 700 pitanja u kojima će se tražiti dodatna pojašnjenja. Nismo napravili naročit pomak u smislu borbe protiv korupcije, borbe protiv organizovanog kriminala, trgovine ljudima donekle i jako loš pomak u smislu rada pravosuđa. Visoko sudsko i tužiulačko vijeće BiH već se godinama pominje u Izvještajima EK da uistinu nije uradilo ništa izuzev jednog internog akta prošle godine su ga napravili. Interni akt o disciplinskim postupcima ali ništa sem toga. Nema opravdanja za nerad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Netransparentan način izbora sudaca i sve ostakle radnje koje su vezane za postavljanje sudaca u BiH su nejasne i nisu po uzoru na druge zemlje. Mislim da na rad Visokog i sudskog tužilačkog vijeća utiču politike.

Kako ocjenjujete rad Parlamenta BiH?

Zadnjih osamnaest mjeseci je počela kampanja. Nikad ranije nije počela. Dugo sam u politici i ne pamtim da je tako rano počela kampanja. BiH se našla na snažnom udaru uticaja trećih zemalja kako ih nazivaju evropljani. Naročito pripadnici Evropske narodne stranke. Kancelarka Merkel je prošle godine na Malti kazala da će EU uraditi sve da u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana se smanji uticaj trećih zemalaja. Naročito se misli na Rusiju. Mi imamo problema i sa našim susjedima, naročito sa Hrvatskom. Sa Hrvatskom imamo jako puno neriješenih pitanja i sve se više dovodi u pitanje njihova stalna tvrdnja o našim najboljim susjedima, najiskrenijim prijateljima. Sve manje sam ubijeđena da su to dobrosusjedski odnosi nakon zbivanja od prije nekoliko dana od kada žele da prisvoje bh. imovinu, što je strašno.

Zašto se ranije nije reagovano kada je u pitanju bh. imovina u Hrvatskoj?

Kada su u prošlom mandatu na vlasti bili SNSD, SDP i HDZ ja sam kao zastupnica više puta postavljala to pitanje, bez ikakvog odgovora. U ovom mandatu sam posljednji put sam postavljala pitanje u desetom mjesecu. Sporazumom u sukcesiji zemalja bivše Jugoslavije sve zemlje članice su obavezane da vrate imovinu iz bivše Jugoslavije. Hrvatska je to uspješno uradila sa Srbijom i Makedonijom, vratila im je imovinu. BiH nije zato što je riječ o puno skupljoj i vrijednijoj imovini. Prošli put kada sam upozoravala govorila sam da su na općinskim nivoima, određene općine su kazale da će se pristupiti rušenju devastiranih objekata. Ono što ostane ispod je hrvatska zemlja.

Ko je kriv?

Ne možemo samo adresirati ovom sazivu Vijeća ministara jer problem postoji više od dvadeset godina. Mislim da je licemjerna izjava ministra pravde koji se izviče i prevaljuje krivicu samo na gospodina Bevandu govoreći da je on državni sukcesor. Trebao je iskreno reći ako je on član te komisije kako njegova savjest može podnijeti činjenicu da zna da je dio radnog tijela koje se nije sastalo tri godine. Moja savjest to ne bi mogla podnijeti. Popis psivnog podbilansa u kojem je ta državna imovina uvijek su vodili Hrvati. Odnosno Hrvati iz HDZ-a. Ukoliko su oni poslali poruku jučer u PS BiH sa jednog savjetovanja o hrvatkom pitanju u BiH, ja ne mislim da postoji hrvatsko pitanje u BiH, da je za sve kriva bošnjačka politika. Danas ja šaljem poruku i pitam ih nisu li oni krivi ako su bili na čelu vođenja pasivnog podbilansa i na čelu radnih tijela koje su sve ove godine trebale da zasjedaju, nije adresirano samo na gospodina Bevandu, svih prošlih saziva te komisije su postojale. Mislim da je to urađeno namjerno. Tu se brane interesi Hrvatske. Sve češće možemo da čujemo da Hrvati iz BiH brane interese izgradnje Pelješkog mosta čime se zatvara slobodan izlaz na more koji je BiH zagarantovan svim konvencijama o međunarodnom pravu.

Šta je plan “B” u Bosni i Hercegovini?

Ništa dobro. Bojim se da partnera za plan “B” gospodin Čović i gospodin Dodik imaju među lijevo orijentiranim strankama. Ne govorim o DF-u, mislim da nikada u njemu neće naći partnera. Bojim se tog scenarija. Ne znam kako će izgledati takva kompozicija vlasti. Za mene je plan “B” neprihvatljiv. Mislim da bi gospodin Dodik i gospodin Čović trebali da imaju plan koji se zove “Plan BiH”. Mogu reći da gospodin Džaferović ima plan koji se zove Bosna i Hercegovina. Jača, snažnija, bolja sa više radnih mjesta. Gospodin Džaferović je mogu reći pravni autoritet među parlamentarcima u BiH. Svjesni ste činjenice kada se stvari u BiH ne mogu riješiti da se pita gospodin Džaferović za rješenje.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku