Bosna i Hercegovina bi u narednom periodu mogla biti suočena s novim osporavanjima ustava ali i Izbornog zakona - pred domaćim, ali i međunarodnim pravosudnim institucijama. Razlog - ograničenja prilikom kandidatura za Predsjedništvo BiH. Nakon presuda Sejdić i Finci, Pilav, Zornić - državu bi mogli tužiti Svetozar Pudarić, Hajrudin Mulić.

Svetozar Pudarić – ne može biti kandidat za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda. Srbin je. Ali iz Sarajeva. Svjestan ograničenja – kaže – htio je još jednom pokazati nivo diskriminacije u izbornom procesu. Slijedi pravna bitka.

Svetozar Pudarić smatra da ovo što on radi “ne bi bilo moguće bez presuda Suda u Strazburu”.

“Moja apelacija neće biti skoncentrisana ne na Ustav na šta su se žalili moji prethodnici, zbog diskriminacija ugrađenih u Ustav, nego na diskriminaciju ugrađenu u Izborni zakon. Ovo što ja radim ne bi bilo moguće bez presuda Suda u Strazburu i bez slučaja Ljubić koji je proceduralno otvorio put za moju apelaciju”, rekao je Pudarić.

Nakon što, kako kaže Pudarić, Apelaciono vijeće Suda BiH odbaci njegovu žalbu – slijedi apelacija Ustavnom sudu BiH. Jedna od stavki Izbornog zakona koja sprječava Pudarića da se kandiduje je i Član 4.2. koji podrazumijeva sljedeće:

“Da bi se ovjerio za izbore – nezavisni kandidat mora biti registriran da glasa za općinu unutar granica izborne jedinice u kojoj se kandidira za funkciju”.

Očekivanja su da Ustavni sud BiH, nakon što je stavio van snage članove Izbornog zakona u slučaju Božo Ljubić, isto učini i u njegovom. Kao član SDP-a kaže, sve je radio sam. Osim verbalne, podršku stranačkih organa nije imao. No i da jeste – ne bi pretjerano pomoglo. Situaciju pojašnjava advokat, Nedim Ademović.

“Centralna izborna komisija mora se držati Izbornog zakona koji opet mora prepisati norme iz Ustava BiH, a Ustavni sud BiH mora štitit Ustav. Prema tome, svim ovim institucijama čak i najvišoj sudskoj instituciji u BiH su svezane ruke i to je već scenarij koji smo mi vidjeli. Jedina institucija koja može da pomogne jeste Evropski sud za ljudska prava”, naglasio je Ademović.

Ademović podsjeća – domaća politika ne provodi odluke pa ni Suda iz Strazbura. A pravno je sve jasno.

“Predstavnici političkih stranaka koji trenutno vladaju u Parlamentarnoj skupštini BiH, drugim i drugačijim koji nemaju ista politička prava tjeraju da nose ne bijele, već žute trake kao što su to nacionalsocijalisti godinama radili jevrejskom narodu u Poljskoj a onda i šire – to se radi upravo protiv Srba u Federaciji, Bošnjaka i Hrvata u RS a protiv Ostalih u cijeloj BiH”, istakao je Nedim Ademović.

Pravnim putem protiv države će i Hajrudin Mulić. Kako kaže – kandidat za bosanskog člana Predsjedništva. Njegov je opet problem što nije konstitutivan. Onako kako nalažu ustavi. Nakon što možda i dobiju pravnu bitku, sudeći po dosadašnjim iskustvima – izvjesno je da političku neće.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.