Avdić je kazao kako je prije 2,5 godine grupa eksperata iz raznih oblasti počela raditi na zakonu o korištenju i upravljanju sadržajima imovine Bosne i Hercegovine.

Koristeći raspoložive resurse i uzimajući u obzir zakone okolnih država, kaže Avdić, smatrali su kako je zakon krajnje korektan i da je napravljen zakon koji je kredibilan i primjenjiv u praksi koji je potom upućen na parlamentarnu proceduru. Kazao je kako je nacrt bio u parlamentarnoj proceduri u 2016. godini i u Predstavničkom domu dobio većinu, ali entitetsko glasanje je onemogućilo prolaz.

”Bila je dobra prilika, uslovno rečno, da se on održi u životu, to je iskorišteno. Zakon je upućen u Ministarstvo finansija i trezora sa zadatkom da ga ponovo vrati u parlamentarnu proceduru do kraja 2016. Nisu to uradili. Očekivali smo to 2017. godine, zakon je bio negdje u ladici ministra Bevande (Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora u Vijeću ministara BiH), mi to tako tumačimo i u tom kontekstu zakon se nije vratio u parlamentarnu proceduru”, pojasnio je Avdić.

Dodao je kako je ministar Bevanda bio dužan pa i odgovoran da zakon vrati u parlamentarnu proceduru.

Avdić je kazao kako su zakonom previdjeli nekoliko strateških stvari, formiranje fonda za razvoj BiH na bazi državne imovine i formiranje registra državne imovine, kao i otpočinjanjene popisa državne imovine.

”Država postoji onda i nastaje onda kad ima stanovništvo na određenoj teritoriji, kad ima teritoriju, kad ima vlast koja upravlja na toj teritoriji i četvrto, jednostavno da ima kapacitet uspostavljanja međunarodnih veza sa ostalim zemljama”, podsjetio je Avdić.

Jerlagić je kazao kako se danas shvata da BiH ostaje bez 10 milijardi eura imovine u Republici Hrvatskoj.

Smatra da je prvi korak u zaštiti imovine BiH u Hrvatskoj apelacija Ustavnom sudu Hrvatske s uvođenjem zaštitne mjere.

”Apelaciju bi trebalo da mogu podnijeti BiH, Federacija, entitet Republika Srpska, privredni subjekti u Hrvatskoj i znamo da je 24 zastupnika u Saboru glasalo protiv. Neki od njih imaju od njih imaju svoje sestrinske partije u BiH , da vidimo kakav je odnos tih partija u dvije države, da li postoji želja da se apelacijom spriječi otimačina imovine BiH u Hrvatskoj”, rekao je Jerlagić.

Drugi korak, prema njegovim riječima, je diplomatski – medijacija, međunarodna zajednica, Predsjedništvo BiH, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova da se što prije krene ka potpisivanju međudržavnog ugovora između BiH i Hrvatske.

Podsjetio je kako je od Bečkog sporazuma prošlo 16 godina.

”Ako želimo zaoštravati odnose sa susjedom, znamo vrlo dobro da se dva sliva rijeke Cetine i hidroeletrana Plat, odnosno hidroeletrana na rijeci Cetini napajaju s vodom iz Buška blata i sa Trebišnjice pa da li je rješenje da BiH zaustavi vodu prema tim eletranama pa da Hrvatska ostane bez električne energije kad se prave ovakvi jednostrani potezi prema BiH?”, upitao je Jerlagić koji je dodao kako stvari treba rješavati u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Tais je podsjetio kako je za zakon u hrvatskom Saboru glasao i Božo Ljubić, predstavnik Hrvata iz BiH.

”Cijelo vrijeme je pitanje bh. imovine izvan BiH u rukama struktura vlasti koje drži Hrvatska demokratska zajednica BiH i tako je to godinama”, rekao je Tais koji je podsjetio na postojanje Ureda za sukcesiju pri Ministarstvu finansija i trezora BiH i Ureda za privatizaciju, na nivou entiteta.

Dodao je kako su strukture koje su imale dužnost štiti imovinu BiH više radile u interesu susjednih zemalja.

”Mi u BiH imamo posla s ljudima koji se bore protiv interesa BiH. U opisu radnog mjesta im je to. Tako oni naime shvaćaju funkciju koju su preuzeli”, rekao je Tais.

Dodao kako je 1992. Hrvatska donijela uredbu o zabrani raspolaganja.

”Prošlo je 26 godina, imovina BiH stoji, devastira se, krade se… Ovim zakonom žele još 30 godina oduzeti pravo BiH. To je 60 godina. Bosna se bori 60 godina da bi ušla u svoja prava, da bi koristila svoja prava, da bi koristila ono naše. Čista pljačka”, istakao je Tais.