Federalna vlada utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima kojim su njegove odredbe usklađene s presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovim izmjenama omogućeno je polaganje notarskog ispita svim osobama koje su nakon položenog pravosudnog ispita radile najmanje pet godina na pravnim poslovima, a ne samo notarskim pomoćnicima koji su proveli tri godine na radu kao notarski pomoćnici, kao što je do sada bio slučaj.
Time je ispravljena ova odredba, koja je, kako je navedeno u obrazloženju, značila nejednakost pred zakonom i diskriminaciju unutar Federacije BiH svih drugih osoba, da po bilo kojem osnovu i pod jednakim uslovima mogu obavijati službu notara i uživati osnovne slobode.
Izmjenama člana 27. je predviđeno da vlada kantona, na prijedlog rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave, uz prethodno obavljene konsultacije s Notarskom komorom FBiH, određuje broj potrebnih notara za područje kantona, kao i njihovo službeno sjedište koje će biti općina ili grad koje odredi vlada kantona. U svakom službenom sjedištu bit će imenovan najmanje jedan notar.
Kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje potreban broj notara u određenom službenom sjedištu su broj stanovnika, intenzitet privrednog poslovanja, kao i godišnji broj poslova koje notari obavljaju na tom području.
Dosadašnjim odredbama bilo je propisano u pravilu jedno notarsko mjesto na 20.000 stanovnika, odnosno, da dvije ili tri općine koje imaju manji broj stanovnika od ovog broja mogu imati jednog notara, čime je, kako je navedeno u neravnopravan i diskriminirajući položaj stavljena advokatska u odnosu na notarsku djelatnost, koja prema zakonu također ima zadatak osiguravanja pružanja stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa, a koja nema takvih ograničavajućih propisa u svojoj organizaciji.
Ustavni sud Federacije BiH je stajališta da utvrđivanje broja notara u kantonu u uslovima tržišnog privređivanja ne promovira konkurenciju, kvalitet rada i cijenu pružanja usluga.
Također, izmjenama člana 73. ovog zakona propisani su pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu, a novim članom 73a. potvrđivanje isprava za koje nije obavezna notarska obrada (solemnizacija).
Ustavni sud Federacije BiH je mišljenja da je opće pravilo koje je utvrđeno u jurisprudenciji (načinu sudskog rješavanja sporova) Evropskog suda za ljudska prava da zakoni moraju biti predvidivi, dostupni i jasni, jer samo takav zakon omogućava građanima da prilagode svoje ponašanje i ostvaruju svoja prava i vrše svoje obaveze u skladu sa zakonom, a što nije slučaj s tekstom postojeće zakonske odredbe.
U odnosu na dosadašnje odredbe koje su propisivale obaveznu notarsku obradu isprava u svim segmentima, Ustavni sud je stava da je ona diskriminatorna i na štetu drugih osoba – diplomiranih pravnika s položenim pravosudnim, magistarskim ispitom ili doktoratom.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
