Lejla Ramić-Mesihović je svoju magistarsku tezu posvetila vanjskoj politici Makedonije i dobar je poznavatelj prilika u toj državi. Nada se da nakon što istekne mandat trenutnog makedonskog predsjednika, Gjorge Ivanova, njegov nasljednik prihvatiti novo ime države.
Upozorila bi da za Makedoniju ne bi bilo dobro da dugo čeka na promjenu imena zbog procesa integracije u Evropsku uniju.
Podsjetila je da su Makedonija i BiH dva geopolitička čvorišta na Balkanu i da je nužno razlikovati Makedoniju kao državu i Makedoniju kao regiju u Grčkoj.
“Kao država, Makedonija je nastala ASNOM (Anifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije), a to je ono što je nama ZAVNOBiH, kao težnja Tita da ograniči snagu Srbije. Čim se Makedonija otcijepila, pobudile su se određene strasti u Grčkoj koje do tada nisu bile jako artikulisane”, rekla je Ramić-Mesihović.
Objasnila je šta to određuje stav Grčke o imenu Makedonije.
“U Grčkoj je stanovište: Trebamo zaštiti antičko naslijeđe. Posebno je to izraženo kod desničarske struje. Međutim, čak je i ljevica – PASOK dominirao u stvaranju tenzija u Grčkoj po ovom pitanju. Govorili su da se boje jedne male, siromašne države od dva miliona ljudi. Potrudili su da se iskorijene makedonski idenitet u svojoj regiji”, kazala je.
Poredila je stanje u BiH i Makedoniji – sličnosti i razlike.
“Geneza okolnosti za obje zemlje je međuetnički konflikt. U Makedoniji je taj konflikt imao drugačiju dimenziju. Zanimljivo je da obje zemlje imaju tešku unutrašnju poziciju, a vanjska politika je refleksija unutrašnje politike. Takve države se teško pozicioniraju i prilagođavaju na međunarodnoj sceni. Naročito ako je riječ o maloj državi. Paralela jeste između Ohridskog i Dejtonskog sporazuma koji nemaju vrijeme trajanja, ali to se može negativno odraziti na procese koji treba da se sese. S dinamičnim susjedima ne postoji status quo, već status zaostajanja”, naglasila je.
Ukazala je da bi BiH pomoglo iskustvo Makedonije i drugih država iz regiona.
“Makedonsko iskustvo bi nam pokazalo da nije sve u kandidatskom statusu za članstvo u Evropskoj unij. Makedonija taj status ima 13 godina. Zbog tvrdog stava Francuske i Holandije, pitanje je kada će Makedonija i Albanija početi sa pregovorima”, istakla je podsjetivši da je Makedonija već 10 godina spriječena da postane članicom NATO-a, iako je to zaslužila, zaključila je Ramić-Mesihović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
