Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, proveo je reviziju učinka na temu "Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH". Cilj revizije bio je ispitati postupak zapošljavanja u javnim preduzećima i uzroke nedovoljne transparentnosti prilikom zapošljavanja u javnim preduzećima u većinskom vlasništvu FBiH.

Provedena revizija je pokazala da je u periodu 2014.-2016. godine, u devet javnih preduzeća iz uzorka, ukupno zaposleno 2282 nova radnika, od toga je 73%, odnosno 1674 radnika primljeno bez konkursa/oglasa.

Rezultati revizije ukazuju da su javna preduzeća, u posmatranim godinama, intenzivno zapošljavala nove radnike, te da se menadžment javnih preduzeća FBiH, prilikom zapošljavanja, najčešće odlučivao za nedovoljno transparentne načine zapošljavanja.

Najčešće korišteni i internim aktima propisani načini zapošljavanja, bili su zapošljavanje kandidata na osnovu zaprimljenih individualnih prijava za posao, odnosno neposrednim izborom „poznatog kandidata“. Zapošljavanje u javnim preduzećima FBiH, rijetko se provodilo putem konkursa/oglasa, a revizija je konstatovala da ni ovaj način zapošljavanja nije zadovoljavao kriterije transparentnosti.

Naime, objavljeni konkursi nisu sadržavali sve relevantne informacije potrebne tražiocu posla. Takođe, konkursna procedura nije bila zadovoljavajuća u pogledu kriterija, ocjenjivanja, rangiranja najuspješnijih kandidata, izbora kandidata i dokumentovanja konkursne procedure. Revizija je identifikovala više uzroka, koji su vezani za netransparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH, a posebno akcentira na neuređeni regulatorni okvir i neadekvatan nadzor, zbog kojega zapošljavanje u javnim preduzećima ostaje „zatvoreno“ za širu javnost.

Mladi odlaze zbog nezadovoljstva

Izostala je i društvena odgovornost imenovanih osoba, koje u skladu sa datim javnim ovlaštenjima, imaju obavezu transparentnosti u obavljanju svih svojih dužnosti, pa tako i prilikom zapošljavanja. Provedeno istraživanje pokazalo je, da zbog netransparentnog zapošljavanja i nedovoljnog posredovanja u zapošljavanju, nisu pružene iste šanse svim licima koja traže posao. Nezaposlene osobe, koje godinama traže zaposlenje, ostaju dugoročno nezaposlene i gube povjerenje u rad javnog sektora i regularnost zapošljavanja u javnom sektoru FBiH. Zbog nezadovoljstva tržištem rada, mladi visokoobrazovani kadrovi, sve više napuštaju državu, što utiče na ekonomski potencijal BiH/FBiH.

Na osnovu provedene revizije, Ured za reviziju je zaključio da transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima može i treba biti značajno unaprijeđena. Provedena revizija je pokazala da javna preduzeća i nadležne institucije FBiH nisu poduzele odgovarajuće aktivnosti, kako bi se postupak zapošljavanja u javnim preduzećima provodio na transparentan način. Informacije o zapošljavanju u javnim preduzećima, u većini slučajeva, nisu bile javno objavljene i dostupne svim nezaposlenim i zainteresovanim licima, tako da isti nisu imali jednake šanse za zapošljavanje. Uzimajući u obzir utvrđeno stanje u oblasti zapošljavanja, revizija cijeni potrebnim da se što hitnije pristupi rješavanju pitanja zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH.

Određene preporuke, usmjerene su izvršnoj i zakonodavnoj vlasti FBiH, s obzirom na njihove nadležnosti u pripremanju, predlaganju i donošenju zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zapošljavanja. Preporuke su date i Federalnom zavodu za zapošljavanje i službama za zapošljavanje, s ciljem osiguranja proaktivnog posredovanja u zapošljavanju.

Revizijom je ispitan postupak zapošljavanja na uzorku od devet (9) javnih preduzeća i to: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, JP BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, Hrvatska pošta d.o.o. Mostar, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik – Bila, Zavisno društvo Rudnik uglja „Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf.

 Provedena revizija je pokazala da interni akti javnih preduzeća nisu jasno definisali kako će se osigurati transparentnost u postupku zapošljavanja. Nije propisano na koji način će se provoditi provjera znanja, ocjenjivanje i odabir kandidata, u cilju pravednog rangiranja kandidata i izbora najuspješnijeg kandidata. Pravilnici, takođe, ne nalažu adekvatno dokumentovanje postupka zapošljavanja, kako bi se omogućilo vršenje nadzora i provjera da su izabrani kandidati bili i najuspješniji. 

Prema dostavljenim podacima koji su prikazani u tabeli, evidentno je da su javna preduzeća, u posmatranim godinama, intenzivno zapošljavala nove radnike. Menadžment se prilikom zapošljavanja, odlučivao za manje transparentne načine zapošljavanja predviđene internim aktima. Naime, iako su internim aktima predvidjeli mogućnost zapošljavanja putem javnog oglašavanja, revizija se uvjerila da je u praksi to bio jedan od najrjeđih načina zapošljavanja. Značajno je istaknuti i činjenicu da podatke o broju zaposlenih u javnim preduzećima, putem konkursa, ili na neki drugi način, ne posjeduju.

Zapošljavanje “poznatog kandidata”

Prema podacima dobivenim iz javnih preduzeća, zapošljavanje kandidata na osnovu pristiglih prijava80 , zastupljeno je u gotovo svim javnim preduzećima iz uzorka. Naime, radi se o zapošljavanju koje nije vršeno na osnovu javnog konkursa/oglasa, nego isključivo na osnovu individualnih prijava za posao, koje su stizale, kako su naveli sagovornici, različitim putem u javna preduzeća (protokol, e-mail, internet-stranice). Od devet preduzeća iz uzorka, samo jedno preduzeće nije vršilo zapošljavanje putem pristiglih prijava.

Revizijom je utvrđeno da su javna preduzeća vršila zapošljavanje i neposrednim putem, odnosno zapošljavanjem „poznatog kandidata“. Od devet preduzeća iz uzorka, tri preduzeća su svojim internim aktima propisala i veliki broj zapošljavanja realizovala na ovaj način. Uvidom u dostavljene podatke, samo u ova tri javna preduzeća, u trogodišnjem periodu, neposrednim putem, zaposleno je cca. 870 radnika. U većini ostalih preduzeća iz uzorka, prilikom zapošljavanja pripravnika i stipendista, praktikovalo se zapošljavanje „poznatih kandidata“, odnosno nije se raspisivao javni konkurs/oglas za prijem u radni odnos.

Analizom predmeta/dosjea primljenih radnika neposrednim putem (izborom odgovarajućeg/poznatog kandidata), utvrđeno je da su javna preduzeća, pri ovakvom načinu zapošljavanja, u prijedlogu za zapošljavanje, već navodila ime i prezime osobe koju namjeravaju zaposliti.

Uz ime i prezime kandidata, nije bilo pojašnjenja, niti jasnih argumenata zašto se predlaže baš taj kandidat za zapošljavanje. Jedino što je navedeno u prijedlogu za zapošljavanje su podaci o tome, na koje radno mjesto se kandidat zapošljava, te da li ispunjava uslove stručne spreme.

Integralni izvještaj pogledajte na ovom linku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.